Site icon E-zdravlje

Da li je u upotrebi vakcina protiv demencije i kada bi mogla da postane dostupna?

vakcina protiv demencije

Iako je još u fazi ispitavanja, već sada može da se postave pitanja kako bi vakcina protiv demencije funkcionisala i koliko brzo možemo videti da ona postaje dostupna javnosti.(foto:Pixabay)

Iako je još u fazi ispitavanja, već sada može da se postave pitanja kako bi vakcina protiv demencije funkcionisala i koliko brzo možemo videti da ona postaje dostupna javnosti.

U ovom članku možete da pročitate:

Demencija

Demencija je krovni termin koji se odnosi na niz poremećaja koji utiču na način na koji mozak osobe radi, uzrokujući simptome uključujući gubitak pamćenja, promene ponašanja i poteškoće u govoru i hodanju. Najčešći oblik demencije je Alchajmerova bolest, koja čini 60% do 80% slučajeva demencije.

Više od 55 miliona ljudi iširom sveta ima demenciju, sa oko 10 miliona slučajeva koji se dodaju svake godine. Postoje neki lekovi za Alchajmerovu bolest koje je odobrila Uprava za hranu i lekove (FDA) koji imaju za cilj da promene progresiju bolesti ili pomognu u smanjenju nekih simptoma stanja. Međutim, trenutno ne postoji lek za Alchajmerovu bolest ili većinu slučajeva demencije, ali bi novi izum vakcina protiv demencije mogao da bude važan korak u tom pravcu.

Da li je vakcina protiv demencije uopšte moguća?

Istraživači sada razmatraju mogućnost zaštite osobe od razvoja demencije putem vakcine. Tradicionalne vakcine, kao što su vakcine protiv gripa i šindre, obučavaju imuni sistem tela da se bori protiv specifičnih virusnih infekcija.

Sve više i više, postoji uvažavanje da je imuni sistem važan u centralnom nervnom sistemu, kako u smislu pokretanja bolesnog stanja, tako i potencijalnog oporavka od ili čak sprečavanja bolesti, uključujući nešto tako složeno i razorno kao što je demencija “, rekao je dr David A. Meril, psihijatar i direktor Pacifičkog centra za zdravlje mozga Pacifičkog instituta za neuronauku u Zdravstvenom centru Providence Saint John u Santa Monici, Kalifornija.

On je naveo primer nedavnih dokaza koji pokazuju da osoba koja se vakciniše protiv gripa ili upale pluća može smanjiti rizik od razvoja demencije.

To podstiče ideju ’da li bi aktivacija ili podrška imunog sistema zapravo mogla pomoći da se spreči dementni proces ili proces degenerativne bolesti nerava?“, nastavio je dr Meril.

Polazna tačka teorija ili hipoteza o Alchajmerovoj bolesti nije počela sa idejama o imunološkom sistemu, ali se završava time da možda tretmani mogu i treba da uključuju pomoć ili rešavanje funkcije imunog sistema sa starenjem.“

Kakvo dejstvo bi trebalo da ima vakcina protiv demencije?

Iako je još u fazi ispitavanja, već sada može da se postave pitanja kako bi vakcina protiv demencije funkcionisala i koliko brzo možemo videti da ona postaje dostupna javnosti. (foto:Pixabay)

Prema dr Majklu G. Agađanjanu, potpredsedniku i profesoru imunologije na Institutu za molekularnu medicinu u Hantington Biču, Kalifornija, vakcine protiv neurodegenerativnih poremećaja su kao podjedinične vakcine — koristeći samo deo patogena — i rekombinantne vakcine koristeći DNK tehnologiju za podizanje antitela protiv najimunogenijih peptidnih segmenata.

Dr Heder Šnajder, potpredsednica za medicinske i naučne odnose za Alchajmerovu asocijaciju, rekla je da je ovo uzbudljivo vreme u istraživanju Alchajmerove bolesti, sa preko 100 potencijalnih terapija koje se testiraju u različitim fazama istraživačkog procesa, a mnoge druge se razvijaju.

Postojala su neka istraživanja koja istražuju aktivnu imunizaciju, kao što su vakcine, kako bi se ’zaštitili’ pojedinci od Alchajmerove bolesti“, objasnila je ona. „Ovo su vakcine koje se razvijaju da ciljaju biologiju povezanu sa Alchajmerom. One, u nekim slučajevima, koriste biologiju decenija razvoja u vezi sa vakcinama šire u medicinskoj nezi. Postoje i različite vrste sistema isporuke i različite vrste biologije koje mogu biti ciljane vakcinom za potencijalnu terapiju.“

Dr Agađanian je objasnio da bi vakcine protiv demencije generisale imune odgovore protiv patoloških molekula u telu povezanih sa demencijom, uključujući:

„Kod Alchajmerove bolesti, u moždanim tkivima se razvijaju sledeći procesi“, objasnio je dr Agađanjan za Medical News Today.

„[Beta-amiloidni] plakovi se formiraju od beta-amiloidnog proteina. Unutar neurona mozga, neurofibrilarni spletovi se formiraju od hiperfosforilisanog tau proteina. Ove akumulacije beta-amiloida i tau proteina dovode do uništavanja neurona i razvoja zapaljenskih procesa“, rekao je on.

Kao rezultat toga, neuroni i veze između njih nestaju, a sećanja, sposobnost njihovog stvaranja i druge ljudske kognitivne funkcije — razmišljanje, sposobnost da se koncentriše na zadatak, logika, itd. — idu sa njima“, nastavio je on „Nakon što osoba dobije dijagnozu Alchajmerove bolesti, retko uspeva da provede više od pet do sedam godina na ovom svetu.“

Dr Agađanjan je rekao da trenutni naučni podaci ukazuju na to da je agregacija beta-amiloida kritična karakteristika za pokretanje Alchajmerove bolesti praćene akumulacijom patološkog taua i, nizvodno, upalom, oksidativnim stresom i neurodegeneracijom.

I dalje se razvijaju

Brojne vakcine protiv demencije su trenutno u različitim fazama kliničkih ispitivanja kako bi se proučila njihova efikasnost i bezbednost, uključujući:

Ranije ove godine, farmaceutska kompanija Vakkiniti objavila je da je dobila FDA brzu oznaku Pouzdani izvor za svoju imunoterapeutsku vakcinu za Alchajmerovu bolest. Kandidat za vakcinu, UB-311, završio je klinička ispitivanja faze 1 i 2A, a očekuje se da faza 2B počne krajem 2022.

Dr Snajder je izvestila da program Part the Cloud Asocijacije za Alchajmerove bolesti trenutno finansira kliničko ispitivanje u ranoj fazi testiranja upotrebe vakcine za smanjenje upale mozga kod osoba sa ranom Alchajmerovom bolešću. Ona je navela da se suđenje očekuje na jesen 2023. godine.

A dr Agađanijan je deo tima Instituta za molekularnu medicinu (IMM) koji razvija vakcinu protiv Alchajmerove bolesti.

Naš cilj je bio da razvijemo imunogenu vakcinu koja može da izazove dovoljan nivo antitela na periferiji svih vakcinisanih kognitivno neoštećenih starijih osoba sa imunosenscencijom i odloži/zaustavi početak Alchajmerove bolesti. Razvili smo jedinstvenu vrstu vakcine zasnovanu na tehnologiji univerzalne platforme MultiTEP, koju smo razvili u IMM-u. Ova platforma stimuliše memoriju i naivne T pomoćne ćelije, koje zauzvrat aktiviraju B ćelije da proizvode antitela mnogo većom stopom — do 10 puta — od vakcina koje se trenutno koriste u kliničkim ispitivanjima. Sa velikim brojem proizvedenih antitela, cilj je da se spreči/suzbije agregacija [beta-amiloida] i/ili tau i zaustavi ili barem odloži početak bolesti“, objasnio je on.

Kada će vakcina protiv demencije biti dostupna?

Dr Meril je predvideo da će proći neko vreme pre nego što bilo koja vakcina bude dostupna javnosti.

Još uvek će proći nekoliko godina pre nego što bilo koja vakcina bude u stanju da prođe kroz proces razvoja, regulatorne prepreke, [i] faze kliničkih ispitivanja“, istakao je on.

Dr Šnajder se složila i navela da su dosadašnje studije bile veoma male ili na miševima.

Potrebno je više istraživanja u velikim, raznolikim ljudskim populacijama pre nego što možemo da komentarišemo potencijalnu korisnost vakcine za zaštitu ili lečenje Alchajmerove bolesti“, savetovala je ona.

Pored toga, dr Meril je rekao da ljudi mogu oklevati u vezi sa vakcinom protiv demencije u zavisnosti od toga koliko dugo proces vakcinacije može da traje.

Ako pogledate ispitivanja u ranoj fazi, raspored ili doziranje vakcina mogu biti prilično varijabilni,“ detaljno je objasnio. „U konceptu, mogli biste se nadati samo jednoj dozi vakcine i bili biste zaštićeni, ali u stvarnosti može biti potrebno nekoliko serija. Mesečne vakcinacije za godinu dana su jedan dizajn.“

I pitanje je koliko će ljudi biti zainteresovani da ovo dobiju?“ upita dr Meril. „Jasno je da ako vas zaista štiti i sprečava da dobijete Alchajmerovu bolest, mislim da bi se ljudi postrojili i bili bi veoma zainteresovani. Ali sve je u razvoju ovoga – ovde je neizvesno.“

Da li ona zaista funkcioniše?

Na drugoj strani argumenta o vakcini protiv demencije je dr Karl Herap, profesor neurobiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Pitsburgu. Rekao je da vakcine protiv demencije pokušavaju da iskoriste moć imunog sistema za borbu protiv biologije demencije i da su sve zasnovane na hipotezi da su naslage pogrešno savijenih proteina – amiloida, tau i drugih – osnovni uzroci bolesti.

Vakcine, iako se razlikuju po svojim strategijama, sve se zasnivaju na korišćenju antitela na naslage da bi se one iscrpile i/ili uklonile. Loša vest je da uprkos ovom biohemijskom uspehu nema značajne kliničke koristi od terapija. Zaista, u nekim ispitivanjima, ljudi koji su uzimali lek su bili lošiji od onih koji su uzimali placebo. Mnogi od nas, uključujući i mene, dugo su tvrdili da hipoteza demencije izazvane agregatom počiva na klimavim osnovama“, objasnio je on.

Za nas su rezultati bili gorko razočarenje“, dodao je dr Herap. „Radije bih da grešim i da imam korisnu terapiju za Alchajmerovu bolest nego da budem u pravu i da milioni ljudi nastave da pate, ali rezultati nisu bili iznenađujući.“

Dr Herap je rekao da je, po njegovom mišljenju, jedino važno pitanje u vezi sa vakcinom ili tretmanom protiv demencije, u tom slučaju, da li lečenje usporava ili zaustavlja kliničke simptome bolesti — kognitivni pad i simptome ponašanja.

Predviđam da nijedna od ovih terapija neće značajno promeniti tok bolesti“, nastavio je on. „Nažalost, pošto je industrija uložila većinu svojih resursa u ove pristupe, ignorišući ili ponekad potiskujući druge puteve istraživanja, proći će godine pre nego što bilo kakve smislene terapije budu dostupne. Za sada, najbolji pristupi su nefarmakološki.“

Exit mobile version