Site icon E-zdravlje

Lipidni markeri predviđaju kardiovaskularne bolesti za narednih 20 godina

lipidni markeri

Istraživanja su se u poslednje vreme bavila pitanjem da li lipidni markeri predviđaju kardiovaskularne bolesti. U fokusu istraživanja bili su lipidni markeri apoB i apoA-1 (foto:Pixabay)

Istraživanja su se u poslednje vreme bavila pitanjem da li lipidni markeri predviđaju kardiovaskularne bolesti. U fokusu istraživanja bili su lipidni markeri apoB i apoA-1. Istraživači kažu da buduće smernice koje naglašavaju kardiovaskularne faktore rizika treba da uzmu u obzir odnos apoB/apoA-1.

Kako lipidni markeri predviđaju kardiovaskularne bolesti?

Dislipidemija se odnosi na abnormalne nivoe holesterola i drugih lipida u krvi. To je glavni faktor rizika za kardiovaskularna stanja.

Visok nivo holesterola lipoproteina niske gustine (LDL-C) ima veze sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Međunarodne smernice obično uključuju nivoe LDL-C kao marker rizika za kardiovaskularne bolesti.

Drugi lipidni markeri rizika koji mogu proceniti kardiovaskularni rizik uključuju holesterol lipoproteina visoke gustine (HDL-C), koji štiti od rizika od kardiovaskularnih bolesti; i apoB, koji prenosi LDL-C i druge lipide povezane sa kardiovaskularnim oboljenjima do tkiva u telu. ApoA-1 prenosi HDL-C.

Istraživanja su pokazala da odnosi lipidnih markera i apoB i apoA-1 imaju veze sa povećanim rizikom od srčanog udara i moždanog udara. Dok mnoge studije pokazuju da odnos apoB/apoA-1 može ukazivati na kardiovaskularni rizik, trenutne međunarodne smernice ne uključuju merenje.

U nedavnoj studiji, istraživači predvođeni Institutom Karolinska u Stokholmu, istraživali su vezu između odnosa lipidnih markera apoB/apoA-1 i incidence nefatalnih srčanih udara, moždanog udara i kardiovaskularnog mortaliteta.

„Rezultati pokazuju da što je veća vrednost apoB/apoA-1, veći je rizik od infarkta miokarda, moždanog udara i potrebe za koronarnom hirurgijom. Studija je takođe pokazala da je rizik bio pojačan u prisustvu niskih zaštitnih nivoa apoA-1. Odnos apoB/apoA-1 može otkriti one pojedince koji imaju naizgled normalan ili čak nizak LDL koji možda neće biti otkriven samo LDL, ne-HDL ili čak apoB samim“, objasnili su oni. Ovo može biti slučaj kod osoba sa povišenim nivoima triglicerida, metaboličkim sindromom, dijabetesom i gojaznošću koji su u opasnosti od kardiovaskularnih komplikacija“, kaže prof. Jeran Valdijus, jedan od autora studije i profesor emeritus za epidemiologiju, Instituta Karolinska.

Dr Rigved Tadvalkar je objasnio da se „medicinska zajednica dugo oslanjala na upotrebu tradicionalnih markera, kao što su LDL-C i HDL-C, da bi odredila rizik od incidenata kardiovaskularnih bolesti.“

Dr Tadvalkar je kardiolog sa sertifikatom odbora u zdravstvenom centru Providence Saint John’s u Santa Monici, Kalifornija, koji nije bio uključen u studiju. Je nastavio:

„Ova studija potkrepljuje argument da postoji značajna dodatna vrednost u proveri više podtipova apolipoproteina prilikom izvođenja analize lipida. Iako su mnogi od nas već počeli da proveravaju nivoe apoB kao deo naše standardne procene dislipidemije, ova studija nam pokazuje da provera nivoa apoA-1 i određivanje odnosa daje značajne prognostičke informacije u obliku stopa događaja za stvarne krajnje tačke.

Do čega su dovele analize podataka?

Istraživači su prikupili podatke iz AMORIS kohorte, baze podataka koja sadrži zdravstvene kartone uključujući analize uzoraka krvi i urina od pojedinaca u Švedskoj između 1985-1996.

Učesnici su bili ili zdravi pojedinci koji su bili podvrgnuti rutinskim godišnjim zdravstvenim pregledima ili ambulantni pacijenti upućeni na laboratorijske testove.

Za analizu podataka, istraživači su uključili muškarce i žene starosti između 25-84 godine bez istorije kardiovaskularnih bolesti, premosnice koronarne arterije ili perkutane koronarne intervencije, što je minimalno invazivna procedura koja ima za cilj deblokiranje začepljenih koronarnih arterija.

Sveukupno, istraživači su analizirali podatke od 137.100 pojedinaca, uključujući informacije o:

Pošto su istraživači imali ograničene informacije o kardiovaskularnim faktorima rizika, kao što su pušenje duvana i visok pritisak, koristili su procene za celu kohortu na osnovu dostupnih podataka od 1.466 učesnika koji su dali ove podatke u drugoj studiji.

Istraživači su primetili da je prosečno vreme praćenja bilo 17,8 godina tokom čitavog 30-godišnjeg perioda istraživanja. Tokom ovog vremena, bilo je 22.473 slučajeva kardiovaskularnih bolesti, uključujući 8.567 nefatalnih srčanih udara, 8.194 nefatalnih moždanih udara i 5.712 kardiovaskularnih smrti.

Iz svoje analize, istraživači su otkrili da što je viši nivo apoB i niži nivoi apoA-1, veći je kardiovaskularni rizik kod muškaraca i žena. Oni sa najvišim vrednostima apoB/apoA-1 imali su skoro tri puta veću verovatnoću da će imati srčani udar. Takođe su imali skoro 70% veći rizik od velikog kardiovaskularnog događaja i skoro 40% veća verovatnoća da će umreti od kardiovaskularnih uzroka.

Istraživači su takođe otkrili da odnos lipidnih markera može predvideti kardiovaskularne događaje već 20 godina pre nego što su se desili. Nakon prilagođavanja holesterola, triglicerida, glukoze, pola i socioekonomskog statusa, rezultati su ostali značajni.

Lipidni markeri

Da bi objasnili osnovne mehanizme svojih nalaza, istraživači kažu da kako funkcionišpu lipidni markeri. ApoB prenosi holesterol u tkiva, koliko ga je u krvi ukazuje na brzinu kojom holesterol stiže do tkiva.

ApoA-1 transportuje holesterol iz tkiva u jetru radi izlučivanja u creva, njegova količina u krvi, uzeta sa količinom apoB, mogla bi da pruži lekarima razumevanje o tome koliko se holesterola može nakupiti u različitim tkivima.

Oni dodaju da apoA-1 ima antiinflamatorno, antioksidativno dejstvo i delovanje protiv zgrušavanja krvi. Takođe, apoA-1 stimuliše proizvodnju azot-oksida u arterijskom zidu, koji ima vazodilatatorne efekte, povećava protok krvi i smanjuje krvni pritisak.

„ApoB i apoA-1 su površinski proteini koji transportuju holesterol do i iz tkivaApoB je prvenstveno odgovoran za transport najaterogenih čestica lipoproteina od pouzdanog izvora, gde se one mogu deponovati u arterijskom zidu [i] izazvati oštećenje. Nasuprot tome, apoA-1 ima zaštitnu ulogu, omogućavajući efluks čestica holesterola nazad u jetru radi dalje eliminacije i pružajući antioksidativne i antiinflamatorne efekte. Iz ovih razloga, sa biološkog stanovišta ima smisla da bi merenje odnosa „lošeg i dobrog“ imalo kliničku vrednost“, rekao je dr Rigved Tadvalkar.

„Aterosklerotski proces u različitim arterijama i organima se sporo razvija tokom vremena. Ako postoji neravnoteža između pro- i anti-aterogenih funkcija, definisanih visokim odnosom apoB/apoA-1, ateroskleroza se ubrzava sa preprekama protoka krvi, rizikom od tromboze, embolizacije ili čak rupture krvnih sudova koji mogu uzrokovati ozbiljne kardiovaskularne komplikacije ili fatalni događaji kao što je prikazano u našoj sadašnjoj studiji“, objasnili su prof. Jeran Valdijus i prof. Niklas Hamar.

Istraživači zaključuju da bi naučnici trebalo da se dogovore oko graničnih vrednosti za odnos apoB/apoA-1 tako da smernice za kardiovaskularni rizik mogu uključiti merenje.

Ograničenja

Autori navode ograničenja u svom istraživanju. Prvo, nisu imali pristup svim glavnim kardiovaskularnim faktorima rizika za celu kohortu.

Napominju i da u periodu merenja nisu imali podatke o prepisanim lekovima. Ovo je možda smanjilo snagu povezanosti između odnosa lipidnih markera i kardiovaskularnih događaja.

„Ovo je studija dobrog kvaliteta sprovedena na velikoj populaciji pacijenata, sa razumnim udelom žena. Dug period praćenja i veliki broj događaja su takođe prednosti. Dok se randomizovana kontrolisana ispitivanja smatraju zlatnim standardom za utvrđivanje uzročnosti, u nekim slučajevima mogu biti nepraktična i nisu uvek neophodna da bi se tačno demonstrirali odnosi. Primarno ograničenje ove studije je nedostatak dostupnosti svih glavnih kardiovaskularnih faktora rizika prilikom prilagođavanja podataka; međutim, postojao je pokušaj da se ovo nadoknadi korišćenjem validacionih analiza iz dodatnih istraživačkih kohorti. Sve u svemu, rezultati su ostali nakon prilagođavanja uobičajenih faktora rizika na ovaj način. Nadalje, studija je rađena na uglavnom zdravoj populaciji u Skandinaviji, tako da se mora voditi računa kada se rezultati ekstrapoliraju na druga okruženja”, rekao je dr Rigved Tadvalkar.

U zaključku, prof. Valdijus i prof. Hamar rekli su:

„Na osnovu naše dugoročne studije […], predlažemo da apoB, apoA-1, a posebno odnos apoB/apoA-1, treba uzeti u obzir u budućim međunarodnim smernicama za pacijente kod kojih su uobičajeni indikatori dislipidemije manje efikasni za procena kardiovaskularnog rizika. Rano otkrivanje i lečenje dislipidemije može sprečiti teške kardiovaskularne bolesti i spasiti živote.”

Exit mobile version