Site icon E-zdravlje

Parkinsonova bolest: Simptomi, lečenje, život sa njom

Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest je bolest poremećaja pokreta, nazvana po lekaru iz Londona Jamesu Parkinsonu, koji je 1817. godine prvi opisao simptome bolesti (foto:Pixabay)

Parkinsonova bolest je bolest poremećaja pokreta, nazvana po lekaru iz Londona Džejmsu Parkinsonu, koji je 1817. godine prvi opisao simptome bolesti. Iako se za nju zna ravno dva veka, postoje i dalje mnoge nedoumice i kontroverze oko nje.

Kako nastaje Parkinsonova bolest?

Poremećaji pokreta nastaju zbog smanjenja lučenja hemijske supstance dopamina, i to u delu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalne ganglije). U bazalnim ganglijima (crna jezgra) prisutan je manjak broja ćelija koje proizvode dopamin.

Simptomi polako napreduju. Prvo se javlja blago podrhtavanje ruke ili ukočenost. Kasnije se javljaju i drugi problemi poput poteškoća u koordinaciji pokreta, promena u držanju, fiksirane facijalne ekspresije, smanjeno čulo mirisa, promena raspoloženja ili problemi sa spavanjem. Kako bolest napreduje kod nekih ljudi može da se razvije i demencija.

Parkinsonova bolest postaje sve rasprostranjenija. U 2016. zabeleženo je oko šest miliona slučajeva širom sveta. Broj slučajeva praktično se duplirao za poslednjih 25 godina. Pa opet, ima toliko nedoumica oko ove bolesti i sledstveno tome rasprostranjenih pogrešnih pretpostavki.

Parkinsonova bolest odnosi se samo na pokrete

Iako se ona smatra poremećajem pokreta, Parkinsonova nije samo na to ograničena. Ljudi koji boluju od nje često osete čak i pre simptome koji nisu povezani sa pokretima.

Oni uključuju kognitivno pogoršanje demencije, depresiju i anksioznost, poremećaji spavanja, erektilnu disfunkciju, bol, apatiju, nekontrolisano pražnjenje creva. Ljudi obično kada imaju ove simptome ni ne pomisle da imaju Parkinsnovu bolest, ali treba se testirati kako bi se otklonile nedoumice.

Lečenje ima efekte samo nekoliko godina

Iako ne postoji ultimativni lek za Parkinsonovu bolest, postoje lekovi koji mogu da pomognu ljudima da kontrolišu stanje. Najefikasnijim se smatra levodopa, koji telo pretvara u dopamin kada uđe u mozak.

Postoji rašireno verovanje da efekat levodope traje najviše pet godina. Ono je pogrešno. Ona može da bude efektivna decenijama. Naravno, efekat slabi, ali ne nestaje.

Efekat se gubi jer, ironično, ključni enzim koji proizvodi dopamin iz levodope dekarboksilaza aromatične kiseline nalazi se dominantno u neuronima dopamina crnog jezgra, koji se prvi gube kada nastupi bolest.

Postoji i verovanje da levodopa pospešuje simptome. Treba napomenuti da levodopa može da razvije simptome poremećaja pokreta poput diskinezije. Ali ne i za Parkinsonovu bolest.

Mnogi smatraju da nema lečenja bez lekova, ali to nije najtačnija tvrdnja. Postoje jaki dokazi da forsiranje fizičke aktivnosti može da redukuje simptome i čak da uspori napredovanje ove bolesti.

Drhtanje ruku označava Parkinsonovu bolest

Ovo jeste pouzdan znak, ali ne i ekskluzivan kada je Parkinsonova bolest u pitanju. Ono može da bude simptom i drugih, srodnih oboljenja.

U prvom redu raznih Parkinsonizama. Između ostalih to su:

Lekari uvek mogu da uspostave tačnu dijagnozu

Iako je lekarima poznat raspon simptoma, teško je predvideti kako će se razvijati bolest od osobe do osobe. Jer ona zavisi dosta od individualnog faktora.

Jedna studija upravo je to dokazala, da postoje radikalne razlike u manifestaciji sindroma među pacijentima.

Parkinsonova bolest je fatalna

Jeste teško oboljenje, koje otežava svakodnevno funkcionisanje. Ali nije kao srčani udar od kojeg može odmah da se umre.

Šta više, uz pravilno tretiranje može se godinama i decenijama živeti sa Parkinsonom. Ali sa druge strane može da pojača rizike za bolesti od kojih može da se umre.

Ipak, zaključak je kada se govori o Parkinsonovoj bolesti, da se sa njom umire a ne od nje.

Exit mobile version