Site icon E-zdravlje

Sve što treba znati o plućnim bolestima

Plućne bolesti

Plućne bolesti je čitav spektar respiratornih stanja, koje su izazvane teškoćama pri disanju. One mogu da predstavljaju ozbiljan izazov u svakodnevnom funkcionisanju, čak i kada su u pitanju najprostije stvari (Foto:Pixabay)

Plućne bolesti je čitav spektar respiratornih stanja, koje su izazvane teškoćama pri disanju. One mogu da predstavljaju ozbiljan izazov u svakodnevnom funkcionisanju, čak i kada su u pitanju najprostije stvari.

Koje su plućne bolesti

Najčešće bolesti iz ove grupe su tuberkuloza i emfizem. Tuberkuloza je zarazna bolest koju izaziva mikrobakterija tuberculosis. Bolest napada respiratorni sistem, pre svega pluća, mada nekada može zahvatiti i druge organe. Bacil tuberkuloze naziva se još i Kohov bacil prema naučniku koji je prvi otkrio i izolovao ovu bakteriju 1882. godine.

Emfizem pluća definiše se kao trajno uvećanje disajnih puteva distalno od terminalnih bronhiola s destrukcijom alveolnih pregrada, bez jasnih znakova fibroze. Emfizem pluća karakterišu oštećenja plućnog parenhima. Ona nastaju u osnovnoj jedinici pluća (acinus) za razmenu respiracijskih gasova.

Najčešći simptomi su kratak dah i kašalj. Ali ima još dosta stvari koje treba znati o plućnim bolestima, a posebno ima dosta pretpostavki koje nemaju realnog utemeljenja.

Plućne bolesti su retke

Da je ovo neutemeljena tvrdnja pokazuje i statistika Svetske zdravstvene organizacije. Ona je zabeležila 2019. 3.2 miliona smrti od ovih bolesti, što je treći najveći uzročnik smrti te godine.

Mnogim ljudima je dijagnostikovana neka od ovih bolesti. U SAD je zabeleženo oko 16 miliona ljudi, a ima i mnogih, stručnjaci kažu milioni, koji ih verovatno imaju, ali nije im dijagnostikovano.

Samo se kod pušača razvijaju plućne bolesti

Stoji da je pušenje vodeći uzročnik plućnih bolesti, ali nije jedini. Postoji još dosta drugih faktora rizika poput:

Oko 10-20% obolelih od ovih bolesti uopšte nisu pušači. A neki od njih čak nikada nisu ni zapalili cigaretu.

Takođe mnogi greše kada među ove bolesti svrstavaju astmu. Iako i ona napada pluća postoje izvesne razlike.

Astma se najčešće javlja u detinjstvu uglavnom uz alergije. Sa druge strane plućne bolesti najčešće se pojavljuju u 60-im i najviše su vezane za pušenje – otkriva glavnu razliku Dr. Nil Šahter.

Iako je tačno da se ove bolesti najčešće razvijaju kod starijih ljudi, to ne znači da ne može i kod mlađih. Neke statistike iz ranijih godina u SAD pokazale su da 2% obolelih čine osobe između 24 i 44 godine. Procenat jeste mali ali ipak dovoljan da se može reći kako plućne bolesti nisu ekskluzivitet samo onih najstarijih.

Napadaju samo pluća

Iako se dominantno odnose na pluća, ove bolesti imaju zajedničke efekte sa drugim bolestima, poput:

Takođe još jedna srodna i nepotpuna tvrdnja je da je jedini simptom kratak dah. On je svakako najčešći, ali ne i jedini simptom. Kašalj, višak sluzi, respiratorne infekcije, sve su to simptomi karakteristični za plućne bolesti.

Ljudi sa plućnim bolestima ne mogu da vežbaju

Ne da to nije tačno, već potpuno suprotno. Redovno vežbanje je neophodno kako bi se povećao kapacitet pluća i olakšalo disanje.

Naravno, ljudi sa plućnim bolestima mogli bi da se susretnu sa poteškoćama. Ali zbog toga je potrebno praktikovati ih po određenom programu i uz konsultacije i ako je potrebno uz pomoć stručnih lica.

Redovno vežbanje je veoma važno jer, uprkos uvreženom mišljenju da telesna težina nema uticaj na ove bolesti, ona u stvarnosti itekako ima. Jer ako osoba ima manju težinu od predviđene, onda je to potencijalni jedan od znakova emfizema.

Nema leka

Na svu sreću i ovo je netačna tvrdnja. Postoje brojne terapije za plućne bolesti. Među njima su lekovi, rehabilitacija, dijete i vakcine.

Iz ove tvrdnje proističe jedna još opasnija. A to je da je besmisleno prestajati sa pušenjem. Jer ako ništa drugo, kada se prestane sa pušenjem, prestaje se sa pogubnim posledicama istog, a to je u prvom redu smanjenje kapaciteta pluća.

Exit mobile version