Site icon E-zdravlje

Šta je hemo mozak i da li mu mogu pomoći lekovi za multipla sklerozu?

hemo mozak

Mnogi ljudi koji su bili na lečenju raka doživljavaju neželjene efekte hemoterapije, uključujući kognitivne efekte nazvane hemo mozak (foto:Envato)

Mnogi ljudi koji su bili na lečenju raka doživljavaju neželjene efekte hemoterapije, uključujući kognitivne efekte nazvane hemo mozak. Nova studija je predložila novi mehanizam za hemo mozak i identifikovala postojeći lek koji bi se mogao preinačiti za njegovo lečenje.

U ovom članku možete da pročitate:

Šta je hemo mozak?

Više od polovine ljudi koji sada dobiju dijagnozu raka mogu očekivati da će živeti više od jedne decenije nakon ove dijagnoze, uglavnom zbog poboljšanja u lečenju raka. Međutim, lečenje raka uključuje hiruršku intervenciju, radioterapiju i hemoterapiju, a sve to može prouzrokovati oštećenje tela dok se bori protiv ćelija raka. Ovi tretmani stoga mogu imati posledice na mentalno i fizičko zdravlje pacijenata koje mogu trajati godinama nakon prestanka lečenja.

Kognitivni efekti hemoterapije su dobro poznati i za neke mogu biti iscrpljujući, zbog čega dobijaju nadimak „hemo mozak“. Procene sugerišu da čak polovina ljudi koji su podvrgnuti hemoterapiji doživljava ovaj neželjeni efekat.

Dr Arif Kamal, onkolog i glavni službenik za pacijente Američkog društva za rak, rekao je za Medical News Today da se u poslednjih 10 godina očekivani životni vek osobe sa dijagnozom metastatskog raka creva više nego udvostručio. Ovaj trend je značio da, iako su ljudi živeli duže, oni su takođe živeli duže sa simptomima koji bi mogli biti iscrpljujući.

Hemo-mozak je zaista dobar primer gde su mi pacijenti govorili, ‘znaš, stvarno mi je drago što si me izlečio.’ Ali ovaj hemo mozak je tako loš, da me stvarno tera da se pitam, da li je sve vredi?“ I to je teško čuti, zar ne? Jer ono što čujete je da ljudi govore: „Drago mi je što sam živ, ali u isto vreme, moj život je sada toliko drugačiji. Da li sam siguran da je sve vredelo toga?“ zapitao se dr Arif Kamal.

Kao i kod mnogih kognitivnih problema, do sada je bilo nejasno šta je u osnovi hemomozga, što otežava identifikaciju i dizajniranje tretmana lekovima. Tim istraživača na Univerzitetu Sent Luis, otkrio je potencijalni mehanizam iza neuroinflamacije i oksidacije koji bi mogao dovesti do hemoterapije mozga. Kažu da bi identifikacija ovog mehanizma takođe mogla da ukaže na potencijalno lečenje lekovima.

Koji lekovi uzrokuju hemo mozak?

Istraživanje, koje su vodili su vodili Shelli R. Kesler, sa Univerziteta Teksas MD Anderson Cancer Center u Hjustonu, i dr Douglas V. Blainei, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford u Kaliforniji, je koristilo retrospektivne podatke od 62 osobe koje su preživele rak dojke koje su završile lečenje najmanje dve godine ranije. Od ove grupe, 20 je lečeno hemoterapijom na bazi antraciklina, 19 je dobilo lekove koji nisu zasnovani na antraciklinu, a preostala 23 nisu primala nikakvu hemoterapiju.

Autori priznaju da je grupa uzoraka mala, ali rezultati dobijeni iz ove studije mogu se koristiti kao podsticaj za sprovođenje dodatnih istraživanja. Neuropsihološki testovi i funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI) su korišćeni za procenu kognitivnog statusa žena i povezanosti mozga.

Tim je otkrio da su žene u grupi baziranoj na antraciklinu imale znatno lošije rezultate na zadacima verbalnog pamćenja i da su pokazale manje povezanosti donjeg levog prekuneusa. Takođe, ishodi kognitivne disfunkcije i psihičkog stresa koji su sami prijavili pacijenti bili su viši u obe hemoterapijske grupe, u poređenju sa grupom koja nije primala hemoterapiju.

Simptomi

Mnogi ljudi koji su bili na lečenju raka doživljavaju neželjene efekte hemoterapije, uključujući kognitivne efekte nazvane hemo mozak (foto:Envato)

Izveštava se da hemo mozak značajno smanjuje kvalitet života kod žena koje su bile podvrgnute hemoterapiji za rak dojke i preživele da ispričaju priču. Čini se da neuroimaging zaključuje da hemoterapija izaziva difuznu, rasprostranjenu povredu mozga i verovatno povećava osetljivost na buduću neurodegeneraciju.

Prijavljeni simptomi hemo mozga mogu uključivati:

Prethodna istraživanja su pokazala da neki od ovih kognitivnih gubitaka mogu biti delimično posledica promena u mreži podrazumevanog režima. Mreža podrazumevanog režima uključuje prekuneus, cingulat, medijalni frontalni, srednji temporalni i lateralni parijetalni region mozga, plus hipokampus. Veruje se da je ova mreža uključena u implicitno učenje, praćenje i alokaciju neuronskih resursa različitim kognitivnim procesima.

Kako lečiti hemo mozak?

Fosfolipidi su važan deo ćelije jer čine ćeliju i mitohondrijalnu membranu, a sfingolipidi su posebna vrsta lipida koji se nalazi u višim koncentracijama u ćelijama koje čine centralni nervni sistem, uključujući mozak. Prethodno istraživanje tima otkrilo je da poremećaj u proizvodnji sfingolipida uzrokovan dvema različitim vrstama hemoterapije doprinosi neuropatskom bolu koji doživljavaju pacijenti sa rakom.

Stoga su za ovu studiju istraživači pogledali efekat leka za hemoterapiju cisplatin, koji se koristi za brojne vrste raka, na proizvodnju sfingolipida kod miševa. Otkrili su da tretman cisplatinom povećava nivoe enzima uključenog u proizvodnju sfingolipida i stoga metaboličkog posrednika, koji deluje kao moćan signalni molekul sfingozin-1-fosfat (S1P). S1P se može vezati za specifični receptor u ćeliji koji je uključen u širok spektar ćelijskih puteva i već je poznato da igra ulogu u brojnim inflamatornim i neurološkim bolestima. Autori su pretpostavili da povećanje količine S1P vezivanja za receptore dovodi do mitohondrijalne disfunkcije, što zauzvrat dovodi do oksidativnog stresa i upale.

Istraživači su primetili da miševi koje su lečili cisplatinom i funkcionalnim antagonistom za ovaj receptor za koji se vezuje S1P nisu imali štetne efekte na zdravlje životinja. Ovo je pokazalo da blokiranje sposobnosti povećanog S1P da se veže za specifične receptore koji dovode do upale nije pokrenuto, a kognitivni efekti leka za hemoterapiju mogu biti blokirani.

Prenamena lekova za multipla sklerozu

Srećom, već postoje dva leka koji deluju kao funkcionalni antagonisti na dotičnom receptoru, a već ih je odobrila Uprava za hranu i lekove (FDA) za upotrebu kod osoba sa multiplom sklerozom (MS): fingolimod i ozanimod. Ovo je bio samo prvi korak ka pronalaženju farmakološke intervencije koja bi se mogla koristiti za lečenje obolelih pacijenata, rekla je prof. Daniela Salvemini, glavni autor, i Vilijam Bomont, profesor farmakologije i fiziologije na Univerzitetu Sent Luis. Prethodni rad dr Salvemini i njenog tima razmatrao je ulogu sfingolipida u neuropatskom bolu.

Krajnji cilj je da se obezbedi farmakološko obrazloženje, da se uđe u klinička ispitivanja sa jednim od ovih lekova koji je već odobrila FDA za lečenje kognitivnog deficita kod pacijenata koji će primati hemoterapiju, ili kod pacijenata koji su primili hemoterapiju i koji su razvili simptome. Dakle, želimo da vidimo da li možemo da sprečimo i lečimo. [T]to je zaista dugoročni cilj,“ rekla je prof. Daniela Salvemini.

Tim je nedavno dobio vest da mu je dodeljen petogodišnji grant u iznosu od 2,3 miliona dolara za nadogradnju ovog nalaza. Profesorka Salvemini je rekla da se nada da će istražiti da li drugi oblici hemoterapije uzrokuju kognitivne probleme kroz isti mehanizam, i da li se lekovi mogu prenameniti ne samo za lečenje hemoterapije, već i za sprečavanje.

Ranije ove godine, rad koji su istraživači sa Univerziteta Stanford objavili u Cell-u, pokazao je da je oštećenje moždanog tkiva koje su pretrpeli ljudi koji su imali SARS-CoV-2 infekcije i razvili dugotrajni COVID slična oštećenju mozga kod ljudi sa hemo mozgom. Prof. Salvemini je takođe aplicirala za dozvolu kako bi istražila da li bi mogla biti aplikacija za lek i za ove pacijente.

 

Exit mobile version