Site icon E-zdravlje

1 od 3 izlečenih COVID pacijenata oseća simptome anksioznosti i mentalne poteškoće

COVID-19-anksioznost

Anksioznost i Covid19

Kod trećine izlečenih od Covid-19 dijagnostikovana je učestala anksioznost i anksiozni napadi, neurološko (anksiozno) ili loše mentalno zdravstveno stanje, i to u roku od šest meseci od saznanja da su COVID pozitivni, kaže se u naučnoj studiji koja je rađena na pozitivnim COVID-19 pacijentima u SAD-u  tokom 2020. godine.

Anksioznost i poremećaji raspoloženja bila su neka od najučestalijih stanja koje su ovi pacijenti osećali. Neurološki problemi, poput moždanog udara i demencije, javljali su se ređe, ali su bili češći kod pacijenata sa težom kliničkom slikom.

Čak i domaći psiholozi potvrđuju ovo stanje, koje penzionisani psiholog doktor Mikloš Biro objašnjava kao posledicu usled nastanka kolektivne panike, odnosno, zbog neverovatne brzine širenja ovog virusa. Samim tim, to počinje od zdravstvenih radnika koji su gotovo svakodnevno u kontaktu sa nekim od zaraženih pacijenata, pa kao posledica nemogućnosti zdravstvenog sistema da apsorbuje sve obolele od virusa, dolazi do povećanja smrtnosti i virus postaje opasniji. Upravo zbog toga, dolazi i do širenja kolektivne panike, koja može pogoditi ljude svih uzrasta.

Izlečeni pacijenti mogu razviti anksioznost čak i nakon tri meseca od saznanja da su COVID pozitivni

U novembru prošle godine, opservatorijska studija naučnika sa Univerziteta u Oksfordu, u Britaniji, došla je do saznanja da su izlečeni pacijenti imali daleko veći rizik od razvoja poremećaja raspoloženja i anksioznosti i to, nakon samo tri meseca od saznanja da su COVID pozitivni.

Anksiozni napadi i Covid19 (Foto:Freepik)

Nova studija koju su ovi istraživači uradili, došla je do novih podataka, koja se odnosi na to da su najčešće dijagnoze kod izlečenih COVID-19 pacijenata anksioznost, poremećaji raspoloženja, prekomerna upotreba sedativa i nesanica.

Teža klinička slika – teže mentalno oboljenje

Prema rečima psihologa dr Biroa, ljudi vanredno stanje često poistovećuju sa ratnim stanjem, a oni pacijenti koji su tokom svoje dijagnoze doživeli delirijum, poput iznenadne zbunjenosti ili bolesti oštećenja mozga, imaju najveći rizik tokom narednih šest meseci od moguće pojave mentalnog oboljenja.

Autor studije, koja inače potvrđuje i mišljenje našeg renomiranog psihologa, profesor Paul Harison ističe da rezultati ove studije ukazuju na visok stepen dijagnoze ugroženog mentalnog zdravlja kod pacijenata koji su preležali COVID19  i navodi da bi ovim pacijentima trebalo obezbediti kako primarnu, tako i sekundarnu psihološku zaštitu.

Nakon COVID-19 virusa, pandemija stresa i traume

Sa druge strane, psihijatar na Klinici za psihijatriju VMA u Beogradu, potpukovnik Mirko Dolić objašnjava da postoji nekoliko faza stresa i da se akutni stres često dešava u trenutku suočavanja sa nekim nemilim događajem, koji može potrajati i duži vremenski period.

Anksioznost koja je nastala kao posledica COVID19 virusa, ma koliko se činila bezazlenom i rešivom, ako se pravilno ne tretira, može dovesti do razvoja psihosomatske bolesti, a to stanje ostaje za ceo život, poručuje doktor Dolić.

Neminovno je da je COVID19 uneo strepnju i strah među mnoge od nas i potpuno je opravdano da se drugačije osećamo. Međutim, ne bi trebalo da zanemarujemo ozbiljnije simptome mentalnih promena.

Svaka nagla promena, poput izuzetno visokog broja novozaraženih iz dana u dan, strepnje od gubitka posla ili voljene osobe, kao posledica pandemije, mogu imati jako veliki uticaj na naše mentalno i psihičko zdravlje. Zato je veoma važno potražiti stručnu pomoć na vreme i konsultovati se sa profesionalnim licem, koje vam može pomoći da prebrodite ovaj izuzetno težak period.

Tekst uredila: Dejana Barjaktarović
Provera informacija i činjenica: dr Aleksandar Miletić

 

Exit mobile version