Site icon E-zdravlje

Reumatoidni artritis – neprijatelj zglobova, ali i drugih organa

Reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis je hronično zapaljensko reumatsko oboljenje koje pre svega zahvata zglobove ali ne retko i druge organe (foto:Pixabay)

Reumatoidni artritis je hronično zapaljensko reumatsko oboljenje koje pre svega zahvata zglobove ali ne retko i druge organe. Spada u grupu sistemskih bolesti vezivnog tkiva.

Kako se javlja reumatoidni artritis?

Zapaljenje počinje u sinovijalnoj membrani – opni koja oblaže unutrašnjost zgloba i koja obezebeđuje ishranu zglobne hrskavice i stvaranje zglobne tečnosti. Kao posledica dolazi do stvaranja panusa – umnoženog tkiva zapaljene sinovijske membrane koje ima zloćudne osobine. Naime panus „razjeda“ zglobnu hrskavicu, zglobne okrajke kostiju,  ali i sve ostale strukture zgloba. To se manifestuje bolovima, ukočenošću, deformacijama i poremećajem funkcije zahvaćenih zglobova.

Reumatoidni artritis je široko rasprostranjena bolest, a prisutna je kod svakog stotog stanovnika u svetu. Češće se javlja kod žena, a naročito u periodu između četvrte i šeste decenije života.

Počinje da se javlja podmuklo, sa sporim razvojem simptoma i znakova, što može trajati nedeljama pa i mesecima. Najčešće prve tegobe koju osete oboleli su jutarnja ukočenost jednog ili više zglobova, praćeni bolom prilikom pokreta.

Broj zahvaćenih zglobova je različit, ali je obično veći od pet. U početku broj zahvaćenih zglobova može biti i manji, ali se kasnije umnožava. Najčešće su zahvaćeni mali zglobovi šaka i stopala. Nešto ređe laktovi, kolena i skočni zglobovi, a još ređe ramena i kukovi. Veoma je bitno da je zahvatanje zglobova simetrično.

Ipak, postoje mnoge zablude oko reumatoidnog artritisa, koje su se dosta raširile.

Reumatoidni artritis razvija se samo kod starijih osoba

Nesumnjivo godine su faktor rizika i mnogo je ovo oboljenje češće kod starijih ljudi. Jedna studija došla je do podatka da 49.7% obolelih od artritisa čine ljudi od 65 godina i stariji.

Ali isto to istraživanje pokazuje da čak 30.3% obolelih ima između 45 i 64 godine. A 7.3% obolelih čine ljudi 18 i 44 godine starosti.

Ako vas zglobovi bole to je sigurno reumatoidni artritis

Iako se ovo oboljenje prevashodno vezuje za zglobove, nije svaki bol u zglobovima znak artritisa, niti je znak da će se razviti u tu bolest. Postoje mnogi drugi uzroci bola u zglobovima, poput povreda, tendinitisa ili bursitisa.

Karakteristične deformacije zglobova u reumatoidnom artritisu su:

Jutarnja ukočenost, koja traje duže od 1h, predstavlja možda i najznačajniju odliku bolesti koja reumatoidni artritis razlikuje od drugih zapaljenskih reumatskih bolesti. Mogu biti prisutni i opšti simptomi zapaljenske bolesti: gubitak apetita, telesno propadanje i povišena telesna temperatura.

Iako su zglobovi uvek u fokusu pregleda, treba reći da brojni drugi organski sistemi takođe mogu biti zahvaćeni. Ove manifestacije javljaju se uglavnom kod seropozitivnih (bolesnika sa reumatodnim faktorom), češće kod muškaraca.

Najčešće vanzglobne manifestacije su sledeće:

Radiografski znaci reumatoidnog artritisa su:

Ljudi sa reumatoidnim artritisom ne smeju da vežbaju

Redovno vežbanje ljudi koji imaju reumatoidni artritis ne bi trebalo da izbegavaju. Šta više ono može da pomogne u jačanju zglobova i poboljšanju njihove mobilnosti.

Artritis i vežbanje mogu biti i treba da koegzistiraju. Ljudi koji imaju ovo oboljenje redovnom vežbom smanjuju bol, stiču više energije, poboljšavaju san i bolje funkcionišu na svakodnevnom nivou.

Paradajz pogoršava reumatoidni artritis

Takozvana noćna povrća u koje spadaju paradajz, paprike, plavi patlidžan, krompir navodno pogoršavaju ovo stanje. Neki ljudi tvrde da ona pojačavaju simptome artritisa.

Ne postoje čvrsti dokazi da noćno povrće izaziva upalu zglobova, ili pojačavaju artritis. Međutim, Artritis fondacija iz Atlante preporučuje određene hranjive materije koje su efikasne protiv upale, poput ribljeg ulja koje je bogato omega-3, voće i povrće bogato antioksidansima, orasi i semenje i pasulj.

Vrućina je bolja od hladnoće za zglobove

Iako vlada uverenje da je hladnoća opasna za reumatska oboljenja, u ovom slučaju to nije od presudnog značaja. Podjednako vrućina i hladnoća mogu biti neugodne za one sa problematičnim zglobovima.

Takođe i jedno i drugo stanje mogu da pomognu zglobovima. Ako se koristi na pravi način vrućina može da smanji bolove i ukočenost u zglobovima. Sa druge strane hladnoća pomaže u smanjenju upale.

Stručnjaci smatraju da zglobovi treba da se zagrevaju pre vežbanja, kada su ukočeni i kada osećaju bol. Hladnoća takođe ublažava bol, a najefektnije je da se koristi usred aktivnosti kada je znojenje na najvišem nivou.

Ne može se preventivno uticati na reumatoidni artritis

Ovo je samo delimično tačno. Istina je, ne može se preventivno uticati na svaku vrstu artritisa. Jer neki faktori rizika poput godina naprosto se ne mogu izbeći. Međutim, neki faktori rizika mogu se značajno umanjiti ili čak eliminisati.

Na primer ljudi sa prekomernom telesnom težinom imaju narastajući faktor rizika za kolena. Dovođenjem telesne težine u normalu smanjuje se taj faktor rizika.

Duvan je takođe jedan od narastajućih faktora rizika za reumatoidni artritis. Ostavljanjem pušenja smanjuje se taj rizik.

Posle dijagnoze ne može se ništa više učiniti

Danas nažalost još uvek nema nikakve mogućnosti za lečenje ove bolesti. S obzirom da još uvek ne znamo uzrok bolesti ne postoji ni terapija koja bi ovaj uzrok otklonila. Međutim mnogo više napretka je postignuto na polju poznavanja razvoja bolesti pa nije ni čudo što nam iz tih saznanja potiču i najveća dostignuća u terapiji reumatoidnog artritisa danas.

Cilj lekara reumatologa u lečenju ovih bolesnika jeste da im omogući što komforniji život, uz maksimalno smanjenje bola, smanjenje stepena deformiteta zglobova, odnosno sprečavanje ili smanjenje stepena invaliditeta obolelih, i naravno smanjenje smrtnosti. U osnovi terapija se može podeliti na nefarmakološki deo koji obuhvata program dozirane fizičke aktivnosti, dijetu, redukciju stresa, dobro poznavanje sopstvene bolesti i farmakološku koja je bazirana na upotrebi lekova.

Postoje tri različite grupe lekova koji se uobičajeno koriste u terapiji reumatoidnog artritisa, najčešće istovremeno zbog međusobnog potenciranja korisnih efekata. Tu je grupa dobro poznatih nesteroidnih antinflamatornih lekova, zatim glukokortikoidi, kao i posebna grupa lekova koji su u stanju da promene tok same bolesti, pa se nazivaju i bolest modifikujući lekovi.

Exit mobile version