Site icon E-zdravlje

Puls srca: Kako ga meriti, kolika je poželjna vrednost?

Puls srca

Puls srca je jedan od „vitalnih znakova“ ili važnih pokazatelja zdravlja u ljudskom telu. On pokazuje koliko puta srce ima kontrakcija i otkucaja u minutu (foto:Pixabay)

Puls srca je jedan od „vitalnih znakova“ ili važnih pokazatelja zdravlja u ljudskom telu. On pokazuje koliko puta srce ima kontrakcija i otkucaja u minutu.

Šta je puls srca?

Brzina otkucaja srca varira kao rezultat fizičke aktivnosti, pretnji po bezbednost i emocionalnih reakcija. Puls srca u mirovanju odnosi se na broj otkucaja srca kada je osoba opuštena.

Iako normalan broj otkucaja srca ne garantuje da osoba nema zdravstvenih problema, on je koristan pokazatelj za identifikaciju niza zdravstvenih problema. Važno je utvrditi da li je puls srca unutar normalnog opsega. Ako bolest ili povreda oslabi srce, organi neće dobiti dovoljno krvi da normalno funkcionišu.

Nacionalni institut za zdravlje SAD (NIH) objavio je listu normalnih otkucaja srca u mirovanju. Otkucaji srca se progresivno usporavaju kako se osoba kreće kroz detinjstvo ka adolescenciji.

Normalan broj otkucaja srca u mirovanju za odrasle starije od 10 godina, uključujući starije odrasle, je između 60 i 100 otkucaja u minutu (bpm). Visoko obučeni sportisti mogu imati puls u mirovanju ispod 60 otkucaja u minuti, ponekad dostižući 40 otkucaja u minuti.

Sledi tabela normalnih otkucaja srca u mirovanju u različitim godinama prema NIH:

Do 1 meseca                           70 do 190

Od 1 do 11 meseci                  80 do 160

Od 1 do 2 godine                    80 do 130

Od 3 do 4 godine                    80 do 120

Od 5 do 6 godina                    75 do 115

Od 7 do 9 godina                    70 do 110

Preko 10 godina                      60 do 100

Broj otkucaja srca u mirovanju može da varira unutar ovog normalnog opsega. Povećaće se kao odgovor na različite promene, uključujući vežbu, telesnu temperaturu, emocionalne okidače i položaj tela, kao što je kratko vreme nakon brzog ustajanja.

Poželjna vrednost za puls srca tokom vežbanja

Puls srca je jedan od „vitalnih znakova“ ili važnih pokazatelja zdravlja u ljudskom telu. On pokazuje koliko puta srce ima kontrakcija i otkucaja u minutu (foto:Pixabay)

Vrednost pulsa srca se povećava tokom vežbanja. Kada trenirate za kondiciju, važno je da ne opterećujete srce previše. Međutim, pojedincu je potreban broj otkucaja srca da se poveća dok vežba kako bi obezbedio više kiseonika i energije za ostatak tela.

Dok se vrednost za puls srca povećava kao rezultat fizičke aktivnosti, tokom vremena moguće je ukupno smanjenje ciljnog otkucaja srca. To znači da srce radi manje da bi dopremilo potrebne hranljive materije i kiseonik u različite delove tela, što ga čini efikasnijim.

Kardiovaskularni trening ima za cilj smanjenje ciljnog otkucaja srca. Idealni ciljni broj otkucaja srca se smanjuje sa godinama. Takođe je vredno napomenuti maksimalni broj otkucaja srca. Ovo pokazuje punu sposobnost srca, a ona se obično postiže vežbanjem visokog intenziteta.

Američko udruženje za srce (AHA) navodi da bi maksimalna vrednost za puls srca tokom vežbanja trebao biti otprilike jednak 220 bpm minus starost osobe. Pošto će telo svakog pojedinca drugačije reagovati na vežbanje, ciljni broj otkucaja srca je predstavljen kao opseg poznat kao ciljna zona pulsa srca.

Sledeća tabela prikazuje odgovarajuću ciljnu zonu otkucaja srca za različite uzraste. Puls srca osobe treba da bude u ovom opsegu kada se vežba intenzitetom od 50 do 80 procenata, takođe poznatom kao napor.

Starost (godine) iljna zona otkucaja srca pri naporu od 50 do 85 procenata (bpm) Prosečna maksimalna brzina otkucaja srca pri naporu od 100 procenata (bpm)
20 100 do 170 200
30 95 do 162 190
35 93 do 157 185
40 90 do 153 180
45 88 do 149 175
50 85 do 145 170
55 83 do 140 165
60 80 do 136 160
65 78 do 132 155
70 75 do 128 150

Abnormalan srčani ritam

Brzina otkucaja srca nije jedini faktor koji treba imati na umu kada se razmatra njegovo zdravlje. Važan je i ritam otkucaja srca. Srce treba da kuca ujednačenim ritmom, a između otkucaja treba da postoji redovan razmak.

Mišić ima električni sistem koji mu govori kada da udara i gura krv po telu. Neispravan električni sistem može dovesti do abnormalnog srčanog ritma.

Normalno je da vrednost za puls srca varira tokom dana kao odgovor na vežbanje, anksioznost, uzbuđenje i strah. Međutim, osoba normalno ne bi trebalo da bude svesna svog otkucaja srca u mirovanju.

Ako osećate da vam srce kuca van ritma, prebrzo ili presporo, razgovarajte sa lekarom o svojim simptomima. Osoba takođe može da oseti osećaj da je promašila ili „preskočila“ ritam, ili se može osećati kao da je došlo do dodatnog otkucaja. Dodatni otkucaj se naziva ektopični otkucaj. Ektopični otkucaji su veoma česti, obično bezopasni i ne zahtevaju često lečenje.

Ljudi zabrinuti zbog palpitacija ili ektopičnih otkucaja treba da razgovaraju sa svojim lekarom koji će moći da uradi elektrokardiogram (EKG) da proceni vrednost za puls srca i ritam.

Postoji mnogo različitih vrsta abnormalnog srčanog ritma. Tip zavisi od toga gde u srcu počinje abnormalni ritam i da li uzrokuje da srce kuca prebrzo ili presporo. Najčešći abnormalni ritam je atrijalna fibrilacija. Ovo zamenjuje normalan otkucaj srca nepravilnim obrascem.

Ubrzani srčani ritam je takođe poznat kao tahikardija i može uključivati:

Usporeni srčani ritmovi kao što su atrioventrikularni (AV) srčani blok, blok grane snopa i sindrom tahi-brejdija nazivaju se bradikardije.

Održavanje normalne vrednosti za puls srca

Zdrav rad srca je ključan za zaštitu zdravlja srca. Dok je vežbanje važno za promovisanje niskog i zdravog pulsa srca, postoji nekoliko drugih koraka koje osoba može preduzeti da zaštiti svoje zdravlje srca, uključujući:

Exit mobile version