Klimatske promene donose mnoge izazove, a jedan od najnovijih i najozbiljnijih je širenje Krimsko-kongoanske hemoragijske groznice (CCHF) širom sveta, uključujući Afriku, Bliski Istok, Aziju i Evropu, kao i prostor Balkana, kako tvrde najnovija pisanja Independenta i Euro News-a. Ova bolest, koja je ranije bila ograničena na određene oblasti, sada se širi na nove teritorije, uključujući i urbane sredine.
Kako se suočavamo sa ovim novim zdravstvenim izazovom, važno je da razumemo šta je CCHF, kako se širi i kako možemo da se zaštitimo.
Šta je Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica (CCHF)?
Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica (CCHF) je ozbiljna bolest koju izaziva virus iz porodice Bunyaviridae. Izaziva teške epidemije hemoragijske groznice, sa smrtnošću od 10 do čak 40%. Virus se prenosi na ljude ugrizom krpelja ili kroz kontakt sa krvlju ili tkivima zaraženih životinja. Takođe, može doći do prenosa sa čoveka na čoveka kroz bliski kontakt sa krvlju, sekretima, organima ili drugim telesnim tečnostima zaraženih osoba.
Kako se CCHF širi?
CCHF je endemska u Africi, Bliskom Istoku, azijskim zemljama južno od 50. paralele severne geografske širine, kao i na Balkanu, navodi se i na sajtu Svetske zdravstvene organizacije (WHO). Širenje bolesti je povezano sa prisustvom krpelja, koji su glavni vektori virusa. Životinje, kao što su goveda, ovce i koze, postaju zaražene ugrizom zaraženih krpelja, a virus ostaje u njihovom krvotoku oko nedelju dana nakon infekcije, omogućavajući nastavak ciklusa krpelj-životinja-krpelj kada drugi krpelj ugrize zaraženu životinju.
Uticaj klimatskih promena na širenje CCHF
Klimatske promene igraju ključnu ulogu u širenju krimsko-kongoanske hemoragijske groznice. Povećanje temperature i promene u vremenskim uslovima stvaraju povoljnije uslove za krpelje, glavne prenosioca virusa. Ovo dovodi do povećanja njihove populacije i širenja na nove teritorije. Takođe, promene u klimi mogu uticati na migracione obrasce divljih životinja koje su domaćini krpelja, što dodatno doprinosi širenju bolesti.
Ali Mirazimi, virolog Švedskog Karolinska Instituta, u intervjuu za Modern Diplomacy istakao je da: “ …su krpelji koji nose virus sele kroz Evropu zbog klimatskih promena, sa dužim i sušnim letima. Krpelji su sposobni da pređu velike udaljenosti dok ih prenose migratorne ptice, što dodatno povećava rizik od širenja bolesti.”
Situacija u Evropi i na Balkanu
Poslednjih godina, zabeleženo je povećanje broja slučajeva CCHF u Evropi, uključujući i zemlje Balkana. Ovo je alarmantno, jer je bolest ranije bila ograničena na određene ruralne oblasti, ali se sada, kako tvrde stručnjaci, širi i na urbane sredine. U Velikoj Britaniji, na primer, nedavno je zabeležen prvi slučaj CCHF, što ukazuje na to da se virus širi na teritorije gde ranije nije bio prisutan.
Španija je već prijavila nekoliko slučajeva CCHF, a virus je pronađen i u krpeljima u Italiji. Profesor James Wood, šef odeljenja za veterinarsku nauku Univerziteta u Kembridžu, upozorava da je sada „pitanje kada, a ne da li“ će bolest stići u Veliku Britaniju. Ovo ukazuje na ozbiljnost situacije i potrebu za daljim istraživanjima i preventivnim merama.
Zdravstvene institucije u Srbiji i drugim zemljama na prostoru Balkana nisu do sada prijavile slučaj zaražavanja virusom kod ljudi. Međutim izveštaji SZO i evropski mediji navode da je virus već neko vreme prisutan i na ovim prostorima.
Simptomi Krimsko-kongoanske hemoragijske groznice
CCHF počinje iznenada, sa simptomima kao što su visoka temperatura, bolovi u mišićima, vrtoglavica, bol u stomaku, dijareja i povraćanje. Nakon nekoliko dana, bolest može da napreduje do teške faze, sa krvarenjem, žuticom i oštećenjem organa. Ako se ne leči, CCHF može biti smrtonosna.
Prevencija i kontrola CCHF
Prevencija i kontrola CCHF zavise od svesti o bolesti i primene odgovarajućih mera zaštite. Evo nekoliko ključnih mera i preporuka struke koje možete preduzeti:
- Izbegavanje područja sa visokom prevalencijom krpelja: Ako je moguće, izbegavajte područja gde su krpelji česti, posebno tokom toplijih meseci kada su krpelji najaktivniji.
- Nošenje zaštitne odeće: Kada boravite u područjima gde su krpelji česti, nosite duge rukave, pantalone i čarape, kao i obuću koja pokriva celo stopalo. Svetla odeća može vam pomoći da lakše uočite krpelje.
- Korišćenje repelenata: Koristite repelente na bazi DEET ili picaridina na koži i odeći kako biste odbili krpelje.
- Redovno proveravanje prisustva krpelja: Nakon boravka na otvorenom, pažljivo pregledajte sebe, decu i kućne ljubimce radi prisustva krpelja. Ako pronađete krpelja, odmah ga uklonite pincetom.
- Izbegavanje bliskog kontakta sa krvlju i telesnim tečnostima zaraženih osoba ili životinja: Ako radite sa životinjama ili pružate medicinsku pomoć, koristite odgovarajuću zaštitnu opremu i sledite protokole za kontrolu infekcija.
- Informisanje o CCHF: Budite informisani o CCHF, njenim simptomima i tretmanima. Ako putujete u područja gde je CCHF prisutna, posavetujte se sa zdravstvenim radnikom o dodatnim merama zaštite.
Kako se suočiti sa izazovom CCHF?
Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica predstavlja novi zdravstveni izazov sa kojim se suočavamo u doba klimatskih promena. Širenje ove bolesti na nove teritorije, uključujući urbane sredine, zahteva povećanu svest o bolesti i primenu mera zaštite.
Kako se situacija razvija, važno je da ostanemo informisani i da preduzimamo neophodne korake za zaštitu sebe, naših najbližih i naše zajednice. To uključuje izbegavanje područja sa visokom prevalencijom krpelja, nošenje zaštitne odeće, korišćenje repelenata i izbegavanje bliskog kontakta sa krvlju i telesnim tečnostima zaraženih osoba ili životinja.
Kako bismo se efikasno borili protiv CCHF i drugih bolesti koje se šire usled klimatskih promena, neophodno je da nastavimo sa istraživanjima i da radimo na razvijanju efikasnih strategija za prevenciju i kontrolu ovih bolesti.
Autor: Nebojša Janković