Da li ste za ili protiv COVID-19 vakcine?

  • 14/02/2021
  • 0
za-ili-protiv-COVID-19-vakcine
Vakcina za COVID-19 (Foto: Pixabay)

Prema poslednjim podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), procenjuje se da su vakcine između 2010. i 2015. godine, sprečile čak 10 miliona smrtnih slučajeva. Verujući da je imunizacija ključna u prevenciji mnogih oboljenja i zaraza, naučnici su tokom prethodne godine neumorno radili na stvaranju efikasnih vakcina, koje bi nas zaštitile protiv akutelnog SARS-CoV–2 virusa. Međutim, i dalje je veliki procenat nepoverenja u vakcine u mnogim zemljama širom sveta.

Odobravanje ili izričito negiranje cepiva protiv korona virusa, sasvim je razumljivo i očekivano. Internet je stoga i postao mesto javne rasprave onih koji šire dezinformacije navodeći da je imunizacija potpuno nepotrebna, ali i onih koji bi učinili sve kako bi bili među prvima u redu za vakcinu.

Iako su COVID-19 vakcine razvijene izuzetno brzo, ovaj tekst ćemo posvetiti  činjenicama i mitovima sa kojima se svakodnevno susrećemo, a koje u velikoj meri utiču na našu odluku o imunizaciji protiv ovog virusa.

Zabluda PRVA – “Ovako brzo razvijena vakcina, sigurno nije dobra”

Sigurni smo da ste makar jednom čuli ovu konstataciju?

Tačno je da su naučnici za veoma kratko vreme razvili vakcinu, za nešto manje od godinu dana, a da je rekord pre toga držala vakcina protiv zauški, na čijem se razvoju radilo četiri godine. Ali bez obzira na njenu brzinu razvijanja, ni jedan korak u njihom pravljenju ne umanjuje sigurnost koje pružaju.

Na primer, naučnici za njihovo pravljenje nisu počeli od nule.

Iako je SARS–CoV–2 bio nov za nauku, istraživači već decenijama proučavaju različite tipove koronavirusa. Takođe, pošto je ovaj soj virusa došao do svih krajeva sveta, proces razvoja vakcine zahtevao je do sada neviđenu globalnu saradnju stručnjaka. Još jedan olakšavajući faktor u ovom procesu bio je odličan odziv eskperata širom sveta, koji su želeli da pruže svoj doprinos iskustvom, znanjem i informacijama do kojih su došli.

Svakako, savremeni tehnološki napredak je jedan od ključnih faktora te brzine.

 Zabluda DRUGA – „Vakcina će promeniti moj DNK-a”

Neki proizvođači vakcine, poput Fajzerove i Moderne, zasnovane su na takozvanoj „messenger“ tehnologiji, odnosno tehnologiji mRNA i one, prema dosadašnjem iskustvu, na nešto drugačiji način pomažu imunizaciji za razliku od tradicionalnih vrsta vakcina.

Klasične vakcine uvode u telo inaktivirani patogen ili deo patogena (virusa) kako bi ga ‘naučile’ da proizvode imuni odgovor. Suprotno njima, mRNA vakcina isporučuje uputstva za stvaranje proteina patogena u našim ćelijama. Jednom kada se protein stvori, imuni sistem reaguje na njega, pripremajući ga da odgovori na buduće napade istog patogena.

Međutim, što je jako važna informacija, mRNA se ne zadržava u telu čoveka i nije integrisan u našu DNK-a. Jednom kada pruži uputstva, ćelija ih razgrađuje. U stvari, mRNA ne stiže ni do jezgra ćelije, gde je smešten naš DNK, tako da i nema nikakve opasnosti da će se u tom smislu bilo kakve promene.

Zabluda TREĆA – „Vakcina sadrži mikročip“

Anketa koju su sproveli istraživači u Americi prošle godine, dovela je do zapanjujućih rezultata. Od 1640 ispitanika, čak 28% njih, reklo je da: „Bil Gejts planira da koristi vakcinaciju protiv COVID-19 virusa, kao sredstvo za implementaciju mikročipova u populaciju“.

Relevantnih i pravih dokaza za ovakvu tvrdnju nema ni izbliza, tako da možete biti sasvim sigurni da bilo koja COVID-19 vakcina ne sadrži mikročip niti išta slično tome.

Iako se po svojoj specifičnosti razlikuje od klasičnih teorija zavera koje kruže širom planete, jedna se izdvaja po tome što pojedinci veruju da vakcina sadrži takozvane radio-frekvencijske identifikacione oznake. Poznavaoci ove tehnologije potvrdiće vam da se uređaji ovakve tehnologije sastoje od radio transpondera, radio prijemnika i predajnika, kao i da svi oni fizički ne mogu biti smanjeni na takvu mikro veličinu, kako bi mogli da stanu u špric i prođu kroz iglu. Tako da je i ova tvrdnja, bar za sada, sigurno zabluda bez ikakvih osnova i validnih dokaza.

Zabluda ČETVRTA – „Vakcina protiv COVID-19 virusa stvara sterilitet“

Zaista, nema zvaničnog podatka, potvrđene studije ili ispitivanja kojim se ova teorija može potvrditi. Slično tome, nema ni dokaza da vakcina može ugroziti trudnoću.

Ova teza pojavila se u krugovima budućih roditelja zbog veze između proteina koje kodiraju vakcine zasnovane na mRNA i proteina zvanog sincitin-1. Sincitin – 1 je vitalni protein koji drži placentu vezanu za zid materice tokom trudnoće i zato, iako proteini dele nekoliko zajedničkih aminokiselina, oni nisu ni približno toliko slični i deltovorni da bi zbunili imuni sistem.

Odgovor struke na pitanje koja je vakcina najbolja

Pre tačno godinu dana veći deo čovečanstva prilično je bio zabrinut kada su medicinski stručnjaci govorili da je za razvoj vakcine u najboljem slučaju potrebno godinu i po dana.

Veliki trud, napor i znanje medicinskih eksperata  kombinovano sa tehnološkim inovacijama, posebno u medicini, rezultirali su time da vakcini vidi svetlost dana mnogo ranije, krajem prošle godine. Ono čemu se veći deo sveta nadao na početku pandemije se dogodilo samo nekoliko meseci kasnije. Međutim, brojni dušebrižnici i oni koji su skloni da veruju mitovima i zabludama pre nego potvrđenim informacijama učinili su još nesigurnijim već nesiguran dobar deo sveta. Svakako, jedini način da se zaustavi ova pošast je imunizacija, a najkraći put do te imunizacije je vakcina. A medicinska struka, kojoj mnogo dugujemo, na pitanje koja je od vakcina najbezbednija i najbolja odgovara: „Najbolja je sigurno ona koju primite“.

Stoga je naš savet da širom otvorite oči kada se informišite o temi vakcinisanja. Naša najtoplija preporuka je da koristite proverene i pouzdane izvore za svoje informisanje, odnosno da uvek obratite pažnju na podatak koji stoji u potpisu svake informacije do koje dođete, na istraživanja koja stoje iza iznesenih činjenica i, konačno, na institucije ili stručne autoritete koji stoje iza tih istraživanja. Za početak, to može biti sasvim dovoljno da zauzmete racionalan stav, a sve ostalo je prepušteno vašoj savesti i odluci.

Izvor: WHO/Svetska zdravstvena organizacija

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *