Gotovo 10 odsto svetske populacije pati od migrene, a žene su znatno više pogođene ovim bolnim glavoboljama od muškaraca. Ekspertkinja za migrenska stanja dr Danielle Wilhour, asistentkinja na Odeljenju za neurologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Colorado, objasnila je, u razgovoru za medicinski žurnal Medical Express, kako žene i muškarci različito doživljavaju migrene i kako bi trebalo da se tretiraju.
U ovom tekstu možete pročitati:
Dr Wilhour objašnjava da se migrena češće javlja kod žena, iako može uticati i na muškarce.
“Studije su pokazale da žene imaju veću verovatnoću da razviju migrene od puberteta nadalje i tokom celog svog života. Čak 43% žena i 18% muškaraca doživelo je nekakav oblik migrene u nekom trenutku svog života”, kaže doktorka Wilhour.
Međutim, kako je dalje objasnila, novija otkrića sugerišu da je rizik od razvoja migrena 3,25 puta veći za žene u poređenju sa muškarcima. Ove razlike u polu u pogledu migrena takođe imaju uticaj na kliničke aspekte stanja. Žene imaju tendenciju da doživljavaju češće, duže i invalidnije napade migrene u poređenju sa muškarcima. Kao rezultat, često traže pomoć od specijalista i češće se oslanjaju na lekove na recept više nego muškarci.
Migrene mogu biti i uzrok invaliditeta
Kako tvrdi dr Wilhour migrena se smatra značajnim uzrokom invalidnosti, pri čemu su žene više pogođene nego muškarci. Kod žene je 1,34 puta veća verovatnoća da će doživeti težak invaliditet kao posledica hroničnih migrenskih glavobolja. Uopšteno, žene imaju tendenciju da doživljavaju više tipičnih simptoma koji dolaze sa migrenama, kao što su mučnina, povraćanje, osetljivost na zvuk (fonofobija), osetljivost na svetlost (fotofobija) i pojačana osetljivost na dodir (kutana alodinija). Žene koje doživljavaju migrene takođe imaju tendenciju da imaju više drugih zdravstvenih problema, posebno povezanih sa mentalnim zdravljem, kao što su anksioznost i depresija.
S druge strane, za muškarce koji boluju od migrena najčešće se sučavaju sa problemom gojaznosti. A zanimljivo je i da će žene češće od muškaraca potražiti hitnu medicinsku pomoć zbog teških migrenskih bolova.
Žene češće uzimaju lekove za migrenske glavobolje od muškaraca
Kada je reč o lečenju migrena, ne čini se da postoji razlika u tome kako polovi reaguju na lekove protiv glavobolje, dalje objašnjava dr Wilhour.
“Postoji nekoliko razloga zašto muškarci i žene različito doživljavaju napade migrene. To uključuje hormone, genetiku, način na koji su određeni geni aktivirani ili deaktivirani (epigenetika) i okolinu. Svi ovi faktori igraju ulogu u oblikovanju strukture, funkcije i prilagodljivosti mozga kada su u pitanju migrene.
Estrogen i progesteron, kroz različite mehanizme, igraju ulogu u regulaciji mnogih bioloških funkcija. Oni utiču na različite hemikalije u mozgu i mogu doprineti funkcionalnim i strukturalnim razlikama u specifičnim regionima mozga koji su uključeni u razvoj migrena. Osim toga, polni hormoni mogu brzo uticati na tonus krvnih sudova, što može predisponirati ljude za napade migrene”, objašnjava dr Wilhour.
dr Danielle Wilhour, asistentkinja na Odeljenju za neurologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Colorado (Foto: uchealth.org)
“Jedna studija je uporedila četiri različita triptana (specifičan lek na recept za migrenu) i nije pronašla značajnu razliku u odgovoru na lečenje nakon 24 i 48 sati između muškaraca i žena. Međutim, znamo da postoje razlike u tome kako žene i muškarci uzimaju lekove. Kada je reč o lekovima na recept, žene ih često koriste češće u poređenju sa muškarcima.
Takođe su sklonije korišćenju triptana ili kombinacija lekova. Kod žene je manje verovatno da će preskočiti uzimanje svojih lekova kada je to potrebno. Nije bilo značajne razlike između muškaraca i žena kada je u pitanju korišćenje nesteroidnih antiinflamatornih lekova. Zanimljivo je da su žene sklonije od muškaraca da koriste preventivne tretmane kako bi pokušale da smanje učestalost svojih migrena.”
Kako ovulacija, trudnoća, menstruacija i menopauza utiču na migrene?
“Kao princip, brze fluktuacije hormona mogu izazvati napade migrene, dok stalne ili spore promene mogu biti zaštitne. Dakle, brze promene estrogena tokom ovulacije i menstruacije mogu biti okidač za migrenu. Procenjuje se da oko 50% do 60% žena sa migrenama doživljava menstrualne migrene.
Ove migrene obično se javljaju u danima koji prethode menstruaciji ili tokom same menstruacije. Veruje se da ih izaziva pad nivoa estrogena koji se javlja u tom periodu. Menstrualne migrene mogu biti teže i trajati duže od migrena u drugim periodima meseca.” – konstatuje dr Danielle Wilhour.
Migrene i trudnoća
Migrene tokom trudnoće mogu biti promenljive, ali generalno tendiraju da se poboljšavaju tokom trudnoće. Većina žena otkrije da se njihove migrene poboljšavaju ili čak nestaju tokom trudnoće, posebno tokom drugog i trećeg trimestra. Ovo je delimično zbog postepenog i stalnog povećanja hormona tokom trudnoće, uključujući estrogen, kaže dr Wilhour uz sledeću konstataciju: “Međutim, kod nekih žena, migrene se mogu pogoršati tokom trudnoće, posebno u prvom tromesečju. Ovaj period može biti posebno izazovan za žene, jer mogu doživeti jutarnju mučninu, što im otežava da jedu, spavaju ili se pravilno hidriraju. Sve to mogu biti okidači za migrene.
Migrene, perimenopauza i menopauza
Napadi migrene imaju tendenciju povećanja tokom perimenopauze, a zatim se smanjuju tokom menopauze. Tokom tranzicijske faze perimenopauze, hormonalne promene mogu izazvati napade migrene kod oko 50% žena koje već doživljavaju migrene povezane sa menstrualnim ciklusom. Perimenopauza može doneti i druge simptome poput poremećaja sna, hronične boli i depresije, što može doprineti učestalosti migrena.
Tokom menopauze, nivoi hormona, uključujući estrogen, opadaju. Ova hormonalna tranzicija može dovesti do promena u obrascima migrene. Većina žena doživljava manje migrena, a kod nekih migrene čak i potpuno prestaju nakon menopauze. Međutim, za manjinu žena, migrene mogu da traju ili čak da se pogoršaju tokom ovog perioda. Opcije lečenja su hormonska terapija ili drugi lekovi tokom menopauze, u zavisnosti od individualnih okolnosti, objašnjava stručnjakinja za migrenske glavobolje.
U koje životno doba su migrene obično najgore za žene, a u kojem za muškarce i zašto?
“Veruje se da hormonalne promene igraju značajnu ulogu u učestalosti i intenzitetu migrena koje doživljavaju žene. Migrene se obično pojavljuju kao najgore za muškarce tokom od dvadesetih, tridesetih i do četrdesetih godina. Razlozi za ovo nisu tako jasno razumljivi kao što je to slučaj kod žena.
Veruje se da genetski i ekološki faktori, kao i izbori u načinu života, mogu doprineti većoj prevalenciji i ozbiljnosti migrena kod muškaraca tokom ovog perioda. Migrene mogu fluktuirati tokom čitavog života osobe, a ozbiljnost i učestalost migrena mogu biti pod uticajem mnogih faktora, uključujući nivoe stresa, opšte zdravstveno stanje i individualne razlike u osetljivosti na okidače.”
Najbolje preporuke za lečenje ili ublažavanje migrene?
“Kada je reč o lečenju migrena u kućnim uslovima, postoji nekoliko metoda i praksi koje mogu biti od pomoći u ublažavanju simptoma. Uobičajeni pristupi uključuju: odmor u tihoj, tamnoj sobi, primena leda ili grejnih jastučića, korišćenje lekova protiv bolova bez recepta (ibuprofen, paracetamol ili aspirin). Možete se posavetovati sa zdravstvenim radnikom o najboljim opcijama za vas, održavanje hidratacije i korišćenje tehnika opuštanja.
Znati kada posetiti neurologa zbog migrena može zavisiti o različitim faktorima, uključujući učestalost, ozbiljnost i uticaj na vaš svakodnevni život. Možete razmotriti posetu neurologu ako:
- Su migrenske glavobolje češće od jednog do dva puta nedeljno ili postaju intenzivne.
- Lekovi bez recepta ne pružaju adekvatno olakšanje.
- Migrenska stanja značajno ometaju vaše svakodnevne aktivnosti, obavljanje posla ili lični život.
- Doživljavate druge dodatne neurološke simptome pored bola, kao što su promene u vidu, poteškoće sa govorom ili opšta slabost.
- Se glavobolje menjaju u načinu na koji se manifestuju.
Naravno, ako doživite tešku i intenzivnu glavobolju, preporuka je da se što pre obratite hitnoj medicinskoj službi”, finalna preporuka je dr Danielle Wilhour, asistentkinje na Odeljenju za neurologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Colorado.