Naučnici sa Univerziteta u Geteborgu i kompanije za proizvodnju probiotika BioGaia AB napravili su značajan korak ka razvoju probiotika nove generacije. Otkrili su način da jednu od korisnih bakterija koje žive u ljudskim crevima, a koja inače ne može da preživi u okruženju sa kiseonikom, učine tolerantnom na kiseonik. Ovo otkriće je ključno za razvoj budućih probiotskih tretmana koji se trenutno istražuju. Osnovni cilj je poboljšanje kontrole glukoze kod osoba sa predijabetesom.
Ključni nalazi i značaj istraživanja
Naša creva su dom za trilione bakterija, tzv. crevnu mikrobiotu, koja je važna za funkcije kao što su varenje hrane i aktivacija imunog sistema. Tokom poslednje decenije, utvrđeno je da promene u sastavu bakterija mogu biti povezane sa različitim bolestima.
Velika očekivanja su pripisana probioticima nove generacije, ili proizvodima sa živim bakterijama. Kako tvrde istraživači oni mogu da zamene nedostajuće bakterije kod osoba sa povećanim rizikom za razvoj bolesti. Međutim, značajan problem predstavljala je osetljivost bakterija na kiseonik, budući da su većina njih strogo anaerobne. Sa bakterijama koje umiru samo nekoliko sekundi nakon izlaganja kiseoniku u vazduhu, bilo je teško razviti žive bakterijske kulture izuzetno osetljive na kiseonik.
Prirodna simbioza
U radu objavljenom u prestižnom naučnom časopisu Nature, istraživači su prijavili kako su uspeli da prevaziđu jedan od ključnih izazova u razvoju probiotika – osetljivost na kiseonik. Ovaj problem je posebno izražen kod bakterije Faecalibacterium prausnitzii. Ona ima antiinflamatorna svojstva i koja je značajno smanjena u stanjima poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Faecalibacterium prausnitzii je jedna od bakterija koje prirodno žive u ljudskim crevima i igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Međutim, ova bakterija je anaerobna, što znači da ne može da preživi u prisustvu kiseonika. Ova osetljivost na kiseonik predstavlja veliki izazov u razvoju probiotika, jer bakterije moraju biti žive kako bi bile efikasne.
U svojoj studiji, istraživači su otkrili da Faecalibacterium prausnitzii može biti ko-izolovana sa drugom bakterijom, Desulfovibrio piger. Ova druga bakterija ima povoljne efekte na rast i funkciju Faecalibacterium prausnitzii, što je omogućilo istraživačima da „treniraju“ Faecalibacterium prausnitzii da postane tolerantnija na kiseonik.
Ovaj proces „treniranja“ bakterija se odvijao u povoljnom elektrohemijskom okruženju. Ovo okruženje je omogućilo da se bakterije prilagode prisustvu kiseonika. Kao rezultat ovog procesa, istraživači su uspeli da izoluju sojeve Faecalibacterium prausnitzii koji su tolerantniji na kiseonik. Što predstavlja značajan korak napred u razvoju efikasnijih probiotika.
Utvrđivanje uticaja na kontrolu šećera
Nakon što su uspešno „trenirali“ bakteriju Faecalibacterium prausnitzii da postane tolerantnija na kiseonik, istraživači sada planiraju da pređu na sledeću fazu svog istraživanja. Ova faza će se fokusirati na utvrđivanje kako suplementacija ovim bakterijama može uticati na kontrolu šećera kod osoba sa predijabetesom.
Predijabetes je stanje u kojem su nivoi šećera u krvi viši od normalnih, ali ne toliko visoki da bi se dijagnostikovao dijabetes. Osobe sa predijabetesom imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i moždanog udara. Kontrola šećera u krvi je ključna za prevenciju ovih komplikacija.
Istraživači planiraju da sprovedu kliničke studije kako bi utvrdili da li suplementacija ovim bakterijama može da pomogne u regulaciji nivoa šećera u krvi kod osoba sa predijabetesom. Ovo bi moglo da dovede do razvoja novih, efikasnijih tretmana za predijabetes i dijabetes.
Ova studija bi mogla da pruži dragocene informacije o tome kako crevna mikrobiota utiče na metabolizam glukoze. Takođe, kako manipulacija crevnom mikrobiotom može da se koristi za poboljšanje kontrole šećera. Ako se pokaže da su rezultati obećavajući, ovo bi moglo da otvori vrata za razvoj novih probiotičkih tretmana za predijabetes i dijabetes.
Autor: Nebojša Janković
