Da li probiotici mogu poboljšati kognitivne funkcije?

  • 29/12/2021
  • 0
probiotici
Probiotici spadaju u dobre bakterije jer koriste organizmu da bude zdrav, a pre svega crevima i celokupnom sistemu za varenje. (foto:Pixabay)

Probiotici su žive bakterije i kvasci koje su dobre za probavni sistem i zdravlje celog organizma. Ali rezultati meta-analize sugerišu da suplementacija probioticima takođe može poboljšati kognitivne funkcije kod ljudi sa blagim kognitivnim oštećenjem.

Šta su probiotici?

U telu ima mnogo bakterija, neke od njih su dobre, dok su druge loše. Probiotici spadaju u dobre bakterije jer koriste organizmu da bude zdrav, a pre svega crevima i celokupnom sistemu za varenje.

Probiotike možete pronaći u obliku suplemenata ili ih uneti kroz hranu, kao što je na primer jogurt. Kod problema sa digestivnim sistemom, lekari ih često preporučuju. Pod probiotike se uvrštavaju mnoge bakterije. Sve one imaju različito dejstvo na organizam, ali svaka od njih dolazi iz jedne od sledeće dve grupe:

  • Lactobaillus – Ovo je probiotik sa kojim se najčešće srećemo. Ove bakterije se nalaze u jogurtu i drugim fermentisanim namirnicama. Uglavnom pomažu kod dijareje i onima koji nisu tolerantni na laktozu.
  • Bifidobacterium – Nalazi se u nekim mlečnim proizvodima. Olakšava simptome sindroma iritabilnog creva (IBS) i druge bolesti.

Ovde treba spomenuti i Saccharomices boulardii, kvasac koji se nalazi u probioticima. Iako za to nema zvaničnih dokaza, veruje se da Boulardii pomaže u borbi protiv dijareje i problema sa probavom.

Kako probiotici pomažu?

Brojna su istraživanja i naučnici i dalje pokušavaju da shvate kako probiotici tačno pomažu organizmu. Svi oni slažu se oko jedne stvari, a to je da nas probiotici mogu održati zdravim, na dva načina:

  • Kada dođe do gubitka dobrih bakterija u telu, na primer, nakon uzimanja antibiotika, probiotici mogu da nadomeste te gubitke.
  • Uspostavljanje ravnoteže između dobrih i loših bakterija kako bi telo funkcionisalo kako treba.

Pored svih ostalih benefita, probiotici pomažu da se hrana prenese kroz stomak tako što utiče na živce koji kontrolišu kretanje creva. Nauka se i dalje bavi time koji probiotik je najbolji za rešavanje određenih zdravstvenih problema.

Neki od najčešćih problema na koje deluju pozitivno su:

  • Sindrom iritabilnog creva (IBS)
  • Ulcerozni kolitis i Kronova bolest
  • Infektivna dijareja (uzrokovana virusima, bakterijama ili parazitima)
  • Dijareja izazvana antibioticima

Druga istraživanja su pokazala da je probiotik od koristi i kod:

  • Ekcema
  • Urinarnog i vaginalnog zdravlja
  • Alergija i prehlada
  • Oralnog zdravlja

Da li probiotici pomažu kod bolesti demencije?

alchajmerova-bolest-covid-19
Alchajmerova bolest je oblik demencije koji polako, ali progresivno razvija simptome (foto:Pixabay)

Neke studije nagoveštavaju da probiotici i prebiotici mogu usporiti napredovanje nekih neurodegenerativnih bolesti. Međutim, postoje ograničeni podaci o njihovim efektima na ljude sa Alchajmerovom bolešću ili blagim kognitivnim oštećenjem.

Naučnici sa Univerziteta Jiangnan u Kini sarađivali su da pregledaju dosadašnje dokaze. Sve u svemu, autori studije izveštavaju: „Dosledno, naši nalazi sugerišu da bi probiotička intervencija u ranim stadijumima Alchajmerove bolesti, mogla poboljšati kognitivne funkcije i odložiti napredovanje bolesti.“

Tim je istražio nekoliko baza podataka za studije objavljene između 1984. i početka 2021. koje su uključivale subjekte sa Alchajmerom. Žu i kolege su pregledali 294 studije, uključujući samo osam članaka za sistematski pregled i sedam za meta-analizu.

Kognitivna funkcija je bila primarni ishod svih studija, merenih bodovanjem Mini-Mental State Ekamination (MMSE). Sekundarni ishodi su uključivali status uhranjenosti, biomarkere upale, metaboličke profile i oksidativni stres.

Autori studije su otkrili da su probiotski dodaci poboljšali kognitivne funkcije kod učesnika sa blagim kognitivnim oštećenjem. Međutim, rezultati su bili manje impresivni za učesnike sa Alchajmerovom bolešću. Sve u svemu, autori zaključuju:

„U poređenju sa placebom ili kontrolnim intervencijama, suplementacija probioticima je značajno poboljšala kognitivne funkcije kod učesnika sa MCI, ali je izazvala samo skromno kognitivno poboljšanje kod onih sa Alchajmerovom bolešću“, zaključili su autori studije.

Broj primenjenih probiotičkih sojeva, njihova doza i dužina lečenja igrali su ulogu u stepenu kognitivnog poboljšanja. Dodatak probioticima je takođe promenio strukturu i sastav fekalne mikrobiote kod ljudi sa Alchajmerovom bolešću.

Koautori citiraju studije koje pokazuju smanjenu fekalnu mikrobnu raznolikost kod Alchajmerove bolesti. Međutim, samo jedna studija u pregledu pokazala je da je suplementacija probioticima promenila strukturu i sastav fekalne mikrobiote kod ljudi sa Alchajmerovom bolešću.

Dr Dejvid Meril, doktor nauka, je i gerijatrijski psihijatar i direktor Pacifičkog centra za zdravlje mozga Pacifičkog instituta za neuronauku u Zdravstvenom centru Providence Saint John u Santa Moniki, Kalifornija. On nije bio uključen u ovu studiju.

„Ova meta-analiza – studija studija – pruža važno ažuriranje o nedavnim dokazima koji pokazuju da zdravlje creva može pomoći u funkcionisanju mozga kod starijih osoba, posebno onih sa blagim kognitivnim oštećenjem […] Ovo je važno ažuriranje o temi koje pokazuje da naše zdravlje creva utiče ne samo na naše sistemsko zdravlje, već i na naše emocionalno i kognitivno blagostanje. namo da nivoi neurotrofičnog faktora (BDNF) opadaju u mozgu pacijenata sa Alchajmerom, a smatra se da ovaj gubitak BDNF igra ulogu u povećanju smrti neurona u mozgu. Dakle, možda indirektno, probiotici mogu podržati cirkulišuće nivoe BDNF u telu, što dovodi do većeg preživljavanja ćelija u mozgu.“, rekao je Dr. Dejvid Meril.

Ograničenja studije

Žu i kolege istraživači naveli su nekoliko ograničenja za njihovu meta-analizu. Prvo, neka ispitivanja su koristila male veličine uzoraka.

Takođe, odabrane studije nisu uzele u obzir kako su drugi dijetetski suplementi i načini života mogli da utiču na mikrobiotu creva i metaboličke profile.

Studije uključene u analizu takođe su koristile različite skale ocenjivanja za kognitivna oštećenja za merenje kognitivnih funkcija. Samo četiri od uključenih studija upućivale su na najčešće korišćene NINCDS-ADRDA kriterijume za demenciju.

Četiri studije nisu prijavile bilo kakve štetne efekte suplementacije probioticima. Dok su probiotici generalno bezbedni, stariji ljudi su podložniji ozbiljnim gastrointestinalnim, kožnim i sistemskim neželjenim efektima.

Zhu i tim su takođe izrazili zabrinutost da su nedostaci eksperimentalnog dizajna i komercijalno finansiranje možda iskrivili neke rezultate.

Autori studije se nadaju da će buduća istraživanja raspravljati o štetnim efektima probiotičkih suplemenata. Takođe žele da vide klinička ispitivanja koja grupišu i procenjuju ljude sa Alchajmerovom bolešću i blagim kognitivnim oštećenjima prema težini bolesti.

„Poznavanje najefikasnije doze specifičnih probiotičkih sojeva za različite bolesti kao što je gubitak pamćenja ostaje izazov. ko ste imali zdravstveni stres na crevima, poput operacije ili potrebe za uzimanjem antibiotika, neko vreme može razmisliti o uzimanju probiotika kako bi se povećala raznolikost dobrih bakterija u crevima i vratila creva u najzdravije moguće stanje“, rekao je Dr. Dejvid Meril.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *