Da li je dijaliza najbolje rešenje za sve bolesti bubrega?

  • 12/05/2023
  • 0
bolesti bubrega
Bolesti bubrega pogađaju više od 10% globalne populacije, ukupno više od 800 miliona ljudi. Ako bolest bubrega kod osobe napreduje do mesta gde jedan ili oba bubrega počnu da otkazuju, opcije lečenja mogu uključivati transplantaciju bubrega ili dijalizu gde se mašina koristi za obavljanje funkcija bubrega za uklanjanje otpada. (foto:Pixabay)

Više od 10% ljudi širom sveta ima neku od bolesti bubrega. Iako se 78% ljudi sa uznapredovalom bolešću bubrega odlučuje za dijalizu, to nije uvek održiva opcija lečenja. Istraživači sa Univerziteta Kalifornija Irvain pokazuju da određene etničke grupe imaju veće stope hospitalizacije kada se leče dijalizom, a ne konzervativnim tretmanom.

U ovom članku možete da pročitate:

Bolesti bubrega

Bolesti bubrega pogađaju više od 10% globalne populacije, ukupno više od 800 miliona ljudi. Ako bolest bubrega kod osobe napreduje do mesta gde jedan ili oba bubrega počnu da otkazuju, opcije lečenja mogu uključivati transplantaciju bubrega ili dijalizu gde se mašina koristi za obavljanje funkcija bubrega za uklanjanje otpada.

Druga opcija lečenja za osobe sa uznapredovalom bolešću bubrega je konzervativno upravljanje. Ovaj tretman ne obezbeđuje dijalizu. Umesto toga, fokusira se na lečenje simptoma i kvaliteta života osobe.

Istraživački tim sa Kalifornijskog univerziteta Irvain nedavno je predstavio studiju na godišnjoj konferenciji Američkog društva za nefrologiju Nedelja bubrega 2022. koja pokazuje da određene etničke grupe mogu imati bolje rezultate hospitalizacije uz konzervativno lečenje, a ne dijalizu.

Konzervativno lečenje bolesti bubrega ili dijaliza?

Kada osoba ima bolest bubrega, njeni bubrezi više nisu u stanju da pravilno uklanjaju otpad i višak tečnosti iz tela, pretvarajući ih u urin. Postoji pet faza bolesti bubrega. Osoba dostigne stadijum 5 kada im jedan ili oba bubrega otkazuju ili su blizu otkaza zbog oštećenja bubrega.

Kada se to dogodi, osoba treba da promeni način života kako bi pravilno uklonila otpad iz tela. Jedna od ovih opcija promene načina života je dijaliza. Oko 78% ljudi širom sveta sa oboljenjem bubrega ima dijalizu kao opciju lečenja.

Kroz dijalizu, mašina zauzima mesto bubrezima osobe koja pumpa krv iz tela osobe, čisti je od otpada i pumpa filtriranu krv nazad u telo. Dijaliza se odvija u bolnici, dijaliznom centru ili kod kuće.

Neželjeni efekti dijalize

Neki ljudi mogu imati neželjene efekte dijalize, uključujući:

Iako je dijaliza popularna opcija lečenja uznapredovale bolesti bubrega, nije prikladna za sve. Na primer, ljudi na dijalizi imaju povećan rizik od srčane insuficijencije. Prethodna istraživanja pokazuju da može postojati povećan rizik od demencije kod ljudi koji primaju dijalizu.

I istraživanja pokazuju da dijaliza može imati negativan uticaj na kvalitet života osobe. Iz ovih razloga, ponekad će se ljudi sa uznapredovalom bolešću bubrega odlučiti za tretman bez dijalize, koji se naziva konzervativno lečenje. Ova opcija se fokusira na lečenje simptoma bolesti bubrega kroz promene načina života i ishrane, lekove i usluge podrške.

Prethodna istraživanja pokazuju da je konzervativno upravljanje održiva opcija lečenja za starije ljude sa bubrežnom bolešću. Pored toga, studije pokazuju da ljudi koji primaju konzervativno lečenje mogu da žive godinama uz odgovarajuću podršku.

Međutim, istraživanja pokazuju da postoje mnoge zablude o konzervativnom upravljanju, a lekari ga ne pružaju uvek kao alternativu ljudima koji imaju bolesti bubrega.

Da li etnicitet utiče ne lečenje bolesti bubrega?

Za ovu studiju, istraživači su uporedili evidenciju o hospitalizaciji za preko 309.000 ljudi sa uznapredovalom bolešću bubrega lečenih dijalizom ili konzervativnim tretmanom u periodu od 13 godina. U okviru ove grupe, 55% je bar jednom hospitalizovano. Nakon analize, istraživači su otkrili da su belci koji nisu latinoamerički, crnci i latinoamerikanci koji su bili na dijalizi imali veće stope hospitalizacije od onih koji su bili podvrgnuti konzervativnom lečenju.

Od tih etničkih grupa, ljudi koji su rano započeli dijalizu kada su im bubrezi još uvek imali relativno visok nivo funkcionisanja imali su najveću stopu hospitalizacije, u poređenju sa ljudima koji su započeli dijalizu kada su im bubrezi bili na niskom nivou. Istraživači su takođe otkrili da su ljudi azijskog porekla u grupi ispitivane populacije imali veću stopu hospitalizacije ako su bili na dijalizi.

Međutim, u ovoj etničkoj grupi ljudi koji su kasno započeli dijalizu imali su veće stope hospitalizacije od onih na ranoj dijalizi, posebno u starijim starosnim grupama.

Od onih koji su prijavili hospitalizaciju, najčešći razlozi su bili:

  • Kongestivna srčana insuficijencija / preopterećenje tečnošću
  • Respiratorni problemi
  • Visok krvni pritisak

Sve je sve veće priznanje važnosti konzervativnog nedijalitičkog lečenja kao alternativne strategije lečenja uznapredovale bubrežne bolesti usmerene na pacijenta. Konzervativno upravljanje ostaje nedovoljno korišćeno u SAD, što delom može biti posledica neizvesnosti u pogledu toga koji pacijenti će imati najviše koristi od dijalize u odnosu na nedijalitičko lečenje“, objašnjava dr Koni Ri, vanredni profesor medicine, vanredni profesor javnog zdravlja i potpredsednik kliničko istraživanje na Odeljenju za medicinu Univerziteta Kalifornije, Irvain, i član istraživačkog tima.

Nadamo se da ovi nalazi i dalja istraživanja mogu pomoći u informisanju o opcijama lečenja za pacijente, partnere za negu i pružaoce usluga u zajedničkom procesu donošenja odluka o konzervativnom lečenju naspram dijalize,“ dodaje dr Ri.

Alternative dijalizi

Medical News Today razgovarao je sa Dženifer Preskot, registrovanom medicinskom sestrom i vlasnicom Blue Water Homecare and Hospice, o ovim nalazima. Ona je rekla da rezultati studije mogu podstaći lekare da istraže alternative dijalizi kod ljudi sa uznapredovalom hroničnom bolešću bubrega.

Druge studije su podržale upotrebu konzervativne nege umesto dijalize što je rezultiralo [manjim] bolničkim boravcima, imale [manje] poseta lekaru i manjim ukupnim troškovima sistema pružanja zdravstvene zaštite“, nastavila je Preskot.

Po mom iskustvu, uticaj dijalize na osobu i porodicu može biti značajan, uključujući opterećenje negovatelja, smanjen kvalitet života i manje korišćenje palijativnog/hospisnog zbrinjavanja“, dodala je ona.

Prema Preskot, najčešća zabluda je da je jedina alternativa dijalizi nikakva briga ili smrt.

Verujem da ćemo videti više istraživanja o alternativama dijalizi za konzervativno lečenje uznapredovale bolesti bubrega“, rekla je ona.

Istraživanja koja se bave kvalitetom života, smrtnošću i odnosima između rase/etničke pripadnosti i starosti mogu podstaći lekare i pacijente da izaberu alternative dijalizi. Ovo može pomoći lekarima da razviju modele nege koji se fokusiraju na poboljšanje ishoda i kvaliteta života za osobe sa hroničnom bolešću bubrega.“

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *