Prognozira se da će demencija do 2050. zahvatiti tri puta više ljudi

  • 13/01/2022
  • 0
Demencija opšti termin za „poremećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koje ometaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti“. Demencija nije očekivani deo starenja, ona potiče od bilo koje od raznih bolesti ili povreda koje utiču na mozak (foto:Pixabay)

Nova istraživanja prognoziraju da će demencija zahvatiti oko 153 miliona ljudi do 2050. To je otprilike povećanje za čak tri puta, a najviši porast očekuje se na Bliskom Istoku i u Africi.

Demencija u porastu

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti SAD (CDC) daje definiciju da je demencija opšti termin za „poremećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koje ometaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti“. Demencija nije očekivani deo starenja, ona potiče od bilo koje od raznih bolesti ili povreda koje utiču na mozak. Ona je sedmi vodeći uzrok smrti u svetu.

Bolest različito utiče na ljude, ali stručnjaci široko klasifikuju tri stadijuma:

  • Rana faza: Ovo se karakteriše zaboravom i gubljenjem poimanja vremena i mesta.
  • Srednja faza: Rani simptomi postaju očigledniji, komunikacija može postati otežana, a promene u ponašanju mogu pratiti povećanu zaboravnost i konfuziju kod kuće.
  • Kasnija faza: Ovo karakteriše skoro potpuna zavisnost i neaktivnost.

Slučajevi demencije su u porastu i porasli su za 117% od 1990. do 2016. Procenjuje se da je 57 miliona ljudi širom sveta živelo sa demencijom u 2019. godini. Prema nedavnoj studiji Globalnog tereta bolesti (GBD), očekuje se da će se ova cifra utrostručiti na procenjenih 153 miliona u 2050. godini.

Studija je prva takve vrste koja daje procene prognoze za 195 zemalja širom sveta.

Demencija i faktor životnog stila

GBD studiju, koja je analizirala 635 postojećih studija, vodili su istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu, u Sijetlu, a finansirala je Fondacija Bill & Melinda Gates. Naučnici su imali za cilj da poboljšaju trenutne projekcije demencije uključivanjem priznatih faktora rizika od demencije, kao što su pušenje, gojaznost, visok šećer u krvi i nisko obrazovanje.

Studija predviđa ogroman porast broja slučajeva demencije, sa 57,4 miliona slučajeva u 2019. na 152,8 miliona slučajeva u 2050. godini. Istraživači su otkrili da je demencija sa godinama prilično stabilna – povećanje je uglavnom bilo zbog rasta populacije i starenja stanovništva. Međutim, oni su predvideli da bi do 2050. skoro sedam miliona slučajeva moglo biti posledica faktora životnog stila.

Vodeći autor studije Ema Nilols, istraživač sa Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju Univerziteta u Vašingtonu, rekla je da bi ove brojke mogle biti veće ako bi se uzeli u obzir drugi faktori rizika.

Dok se naša studija fokusirala na uticaj očekivanih trendova u promenljivim faktorima rizika, druge studije su sugerisale da se do 40% svih slučajeva demencije može sprečiti ako se eliminišu faktori rizika„, rekala je Ema Nikols za Medical News Today.

Hilari Evans koja je izvršna direktorka Alchajmerovog istraživanja za Veliku Britaniju nije bila uključena u studiju:

Ove upečatljive brojke otkrivaju šokantne razmere demencije širom sveta. Danas već 57 miliona ljudi živi sa ovim razornim stanjem. […]Vest da bi skoro sedam miliona novih slučajeva širom sveta moglo da bude posledica lošeg zdravlja srca mora da deluje kao poziv za buđenje za sve nas”, rekla je Hilari Evans.

Nova [GBD] studija je oštar podsetnik na rastući globalni izazov demencije“, rekao je prof. Bart De Struper, direktor Instituta za istraživanje demencije na Univerzitetskom koledžu u Londonu, koji nije bio deo studije. On je upozorio da su proučavani faktori rizika samo deo šire slike, objašnjavajući da je „genetski sastav pojedinca barem jednako veliki faktor rizika za Alchajmerovu bolest kao i stil života“.

Dok je preporučljivo slagati šanse u vašu korist izborom životnog stila“, nastavio je, „nažalost, znamo da će milioni pojedinaca i dalje razvijati demenciju, i zato nam je hitno potrebna dodatna istraživanja koja će podstaći trku za izlečenjem„, rekao je prof. Bart de Struper.

Rasprostranjenost u svetu

Do sada nisu objavljivane procene slučajeva demencije u pojedinim zemljama. Studija GBD naglašava veliku razliku između zemalja u projektovanom porastz demencije između 2019. i 2050. godine.

Dok je tim predviđao povećanje stopa demencije u svakoj zemlji, postojale su velike razlike. Predvideli su da će broj slučajeva u Velikoj Britaniji porasti sa 907.000 na skoro 1,6 miliona do 2050. godine i da će doći do sličnog skromnog povećanja u regionu Azije i Pacifika sa višim prihodima, sa predviđenim porastom sa 4,8 miliona na 7,4 miliona do 2050. godine.

Nasuprot tome, procene za istočnu podsaharsku Afriku su porasle za 357%, sa 660.000 na više od tri miliona do 2050. Severna Afrika i Bliski istok su takođe pokazali ogroman porast od 367%, sa predviđenim brojem slučajeva od 14 miliona do 2050. godine.

Zbog čega je demencija ovako raširena?

Bolest demencije
Bolest demencije jedna je od najtežih oboljenja. Ona značajno otežava funkcionisanje u svakodnevnom životu (foto:Pixabay)

Dr Karen Harison Dening koja je šef istraživanja i publikacija vezano za demenciju u Velikoj Britaniji ističe da verovatan porast slučajeva demencije znači da „Moramo imati na umu različite faktore rizika za ovo stanje. Od ranog detinjstva, održavanje zdrave rutine prepune uravnotežene ishrane i dovoljno vežbanja može pomoći u širenju smanjenja rizika od pojave bolesti.“

Svi ovi stručnjaci složili su se da promene načina života moraju biti podržane povećanim ulaganjem u javno zdravlje. Dr Harison Dening govorila je o potrebi da se poboljša „kvalitet i pristup postdijagnostičkoj podršci za demenciju, koja je još uvek nedostižna za mnoge porodice. […] Sve dok od vlade ne dobijemo čvrst plan za borbu protiv demencije, sa specijalistima za demenciju u središtu, ovo će i dalje biti jedan od najvećih zdravstvenih izazova našeg vremena.”

Borba protiv demencije

Razumevanje tereta bolesti, kako na globalnom, tako i na nivou zemlje, ključno je za kreatore politike i donosioce odluka da shvate veličinu problema i da na odgovarajući način planiraju buduća povećanja. Nadamo se da naše procene specifične za zemlju o budućoj prevalenci demencije mogu koristiti vlade da se adekvatno pripreme za povećanje podrške i usluga koje će biti potrebne osobama sa demencijom i njihovim negovateljima„, rekla je Ema Nikols.

Hilari Evans je prokomentarisala da „demencija ne pogađa samo pojedince, već može da uništi čitave porodice i mreže prijatelja i voljenih“.

Srceparajuća lična cena demencije ide ruku pod ruku sa ogromnim ekonomskim i društvenim uticajima, osnažujući vlade širom sveta da učine više na zaštiti života sada i u budućnosti.“

Nikada nije kasno da se leči

Postoje čvrsti dokazi da je ono što je dobro za srce dobro i za mozak“, objasnila je Hilari Evans.

Ne pušiti, samo piti u preporučenim granicama, ostati mentalno i fizički aktivan, jesti uravnoteženu ishranu i držati pod kontrolom krvni pritisak i nivo holesterola, sve to može pomoći da naš mozak bude zdrav dok starimo.

„S obzirom da mnogi razmišljaju o novogodišnjim odlukama“, nastavila je, „pozvala bih ljude da razmotre neke jednostavne korake koje svi možemo da preduzmemo da bismo ostali zdravi mozak. Nikad nije prerano ili prekasno za početak„, poentirala je Hilari Evans.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *