Da li gojaznost loše utiče na dečji mozak?

  • 29/11/2022
  • 0
Analiza je ispitala odnos između težine deteta, BMI i promena koje trpi dečji mozak. Istraživači su zaključili da je veća težina u detinjstvu povezana sa lošim zdravljem mozga, odnosno promenama bele materije, smanjenom debljinom kortikalne sive materije i smanjenom funkcionalnom vezom. (foto:Pixabay)

Gojaznost u detinjstvu je rastući izazov zdravstvene zaštite, a prema CDC-u, jedno od petoro američke dece je gojazno. Sada su istraživači sproveli najveću dugoročnu studiju razvoja mozga i zdravlja dece u SAD, gde su otkrili da veća težina i indeks telesne mase (BMI) imaju negativan uticaj na dečji mozak.

U ovom članku možete da pročitate:

Gojaznost u dečjem uzrastu

Gojaznost je stanje koje se javlja kada osoba ima višak kilograma ili telesne masti, što utiče na njeno ukupno zdravlje. Lekar ili zdravstveni radnik će predložiti da je osoba gojazna ako je njen BMI veoma visok. Kao deo ovog istraživanja, studijski tim je procenio podatke iz studije o kognitivnom razvoju mozga adolescenata (ABCD), koja uključuje 11.878 dece uzrasta 9-10 godina iz 21 centra širom SAD.

Ovaj skup podataka je usko približan stanovništvu SAD i stoga je reprezentativan u pogledu sociodemografskih podataka. Nakon isključivanja dece sa poremećenom ishranom, neurorazvojnim i psihijatrijskim bolestima ili traumatskim povredama mozga, istraživači su ostali sa studijskom grupom od 5.169 dece (51,9% žena).

Pregledali su z-rezultate BMI dece. Ovo su mere relativne težine deteta prilagođene njihovom uzrastu, polu i visini, kako bi se obezbedio standardizovan pristup. Takođe su koristili slike magnetne rezonance (MRI) da identifikuju mikrostrukturne ili morfološke promene u mozgu dece.

Njihova analiza je ispitala odnos između težine deteta, BMI i promena koje trpi dečji mozak. Istraživači su zaključili da je veća težina u detinjstvu povezana sa lošim zdravljem mozga, odnosno promenama bele materije, smanjenom debljinom kortikalne sive materije i smanjenom funkcionalnom vezom.

Promene koje trpi dečji mozak

Da bi procenili ukupno zdravlje mozga u okviru studijske grupe, istraživači su pregledali strukturni MRI i funkcionalni MRI u stanju mirovanja (fMRI). Ovo je omogućilo istraživačima da izmere promene u protoku krvi i, na kraju, aktivnosti koju ima dečji mozak.

Oni su procenili povezanost između različitih delova mozga analizom fMRI stanja mirovanja. Istraživači su takođe analizirali podatke sa snimanja difuzionog tenzora, tehnike koja im je omogućila da procene belu materiju mozga. Takođe su koristili snimanje spektra restrikcije, još jednu naprednu tehniku MRI. Oni su primetili strukturne promene mozga kod dece sa većom težinom i BMI z-rezultatima, uključujući značajno oštećenje integriteta bele materije njihovog mozga.

Dr Tomas But, konsultant za dijagnostiku i interventni neuroradiolog sa Kraljevskog koledža u Londonu, koji nije bio uključen u ovo istraživanje, rekao je za Medical News Today da su „ovo fascinantni rezultati u velikoj kohorti koji naglašavaju upotrebu neuroimadžinga kao osnovne nauke“.

Kako se pogoršava dečji mozak?

Zdravlje mozga se procenjuje na osnovu brojnih faktora, kao što su opšte kardiovaskularno zdravlje, količina sna koju osoba dobija, hrana koju jede i koliko vežba. U ovoj studiji, fMRI slike u stanju mirovanja pokazale su da su povećana težina i z-rezultati BMI povezani sa smanjenom povezanosti u mozgu.

Istraživači su primetili da su ove promene locirane u delovima mozga koji uključuju kognitivnu kontrolu, motivaciju i donošenje odluka zasnovano na nagradi.

Gojaznost ima kompleksne posledice

Ranije se smatralo bolešću i prejedanja. Nedavna istraživanja pokazuju da postoji više faktora u igri, uključujući genetsku podložnost i promene mozga uzrokovane životnim stilom ili faktorima životne sredine.

Hejli Bišof, registrovani dijetetičar i vlasnica kompanije Rutsu Nutrition, koja takođe nije bila uključena u ovo istraživanje, rekla je da „ovo istraživanje pomaže da se rasvetli zašto je sprečavanje gojaznosti u detinjstvu toliko važno.“

Zdravlje i razvoj mozga su ključni u ranim fazama života. Ako postoje poznati rizici između gojaznosti u detinjstvu i slabe kognitivne funkcije, važno je preduzeti preventivne mere“, rekla je Bišof.

Kako dijeta utiče na dečji mozak?

Bišof je primetila implikacije ovog istraživanja za pacijente i njihove porodice:

Ovo istraživanje može pomoći u obrazovanju porodica i pacijenata koji spadaju u kategoriju visokog rizika za razvoj gojaznosti u detinjstvu. Ovo se svodi na edukaciju dece [o] kako da žive zdrav način života, počevši od ranog uzrasta. Zdrav način života uključuje ishranu hranljive hrane i redovnu fizičku aktivnost,” rekla je Hejli Bišof.

Deca koja pate od gojaznosti obično jedu više prerađene hrane, hrane sa visokim sadržajem masti i dodatog šećera. Ova hrana takođe nema mnogo hranljivih materija koje su neophodne za razvoj mozga, kao što su proteini, omega-3 masne kiseline i vitamini B. Deca koja jedu ishranu bogatu voćem, povrćem, mahunarkama, žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima imaju nižu stopu gojaznosti. Ove namirnice doprinose zdravom razvoju mozga”, objasnila je ona.

Bišof je takođe primetila da je „redovna fizička aktivnost takođe veoma važna kada je u pitanju upravljanje težinom i opšte zdravlje mozga“.

U pregledu sažetka ovog istraživanja, dr But je istakao ključno pitanje na koje tek treba odgovoriti:

Da li neuronski fenotip u proučavanoj kohorti dovodi do promene u spoznaji, ponašanju ili drugim manifestacijama?“ Kao i kod mnogih osnovnih nauka, sada je potreban dalji rad da bi se razumela klinička važnost takvih nalaza“, zaključio je on.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *