Napadi epilepsije proizvod su hroničnog neurološkog oboljenja. Oni mogu da se jave i kod ljudi koji ne pate od epilepsije, a postoji još kontroverzi oko ove bolesti.
Šta su napadi epilepsije?
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije od epilepsije boluje oko 50 miliona ljudi širom sveta. Od njih oko 80% žive u slabo razvijenim ili srednje razvijenim zemljama.
Napadi epilepsije podrazumevaju intermitentnu paroksizmalnu, kratkotrajnu i stereotipnu izmenu motorne aktivnosti, senzibiliteta, ponašanja, emocija ili svesnosti uzrokovana abnormalnom električnom hipersinhronom hiperaktivnošću grupe neurona. Simptomi koji se pri tom javljaju su raznovrsni i zavise od dela mozga koji je obuhvaćen pražnjenjem.
Oni se javljaju usled gubitka ravnoteže između ekscitatornih i inhibitornih mehanizama u CNS-u. Oni se češće javljaju ukoliko su bolesnici izloženi provokativnim faktorima. Česti provokacioni faktori su deprivacija spavanja, korišćenje alkohola, hormonske izmene vezane za početak menstruacije ili upotreba nekih medikamenata.
Oko epilepsije postoje i mnoge opšte prihvaćene tvrdnje, koje nisu tačne i koje mogu da izazovu veliku konfuziju kod ljudi.
Svako ko ima napade ima epilepsiju
Verovatno najčešća forma napada proističu iz eplilepsije. Ali napade mogu da izazovu i druga stanja.
Među njima su svakako nizak šećer ili problemi sa srcem, a to nisu napadi epilepsije. Neepileptični napadi mogu se dovesti u vezu sa mnoštvom faktora, u prvom redu mentalnim zdravljem ili psihološkom traumom. Ali treba dodati da bar 10% ljudi koje imaju ove napade iskuse i napade epilepsije.
Onaj ko ima napade epilepsije nije sposoban za rad
Ovo je jedna veoma štetna i netačna tvrdnja. Ljudi koji imaju napade epilepsije mogu da rade, naravno uz uslov da ih kontrolišu prepisanim lekovima.
Šta više, veoma je mali broj zanimanja kojima ne mogu da se bave ljudi koji imaju napade epilepsije. To su u prvom redu piloti i vozači kamiona.
Epilepsija je zarazna
Uprkos tome što je odavno dokazana kao pogrešna, ova tvrdnja i dalje egzistira i odoleva zubu vremena. Međutim, iako je dokazano da se ne može epilepsija prenositi, ono što nije potpuno dokazano je kako dolazi do epilepsije. Za čak 50% slučajeva ne postoji poznat uzrok.
To može da izazove konfuziju, a ovo su neki od poznatih uzroka epilepsije:
- Oštećenje mozga koje se dogodilo tokom ili tik posle samog porođaja
- Deformacija mozga sa genetičkim predispozicijama
- Povrede glave
- Moždani udar
- Infekcije mozga kao što su meningitis i encefalitis
- Genetski sindromi
- Tumor na mozgu
Napadi epilepsije čine ljude nestabilnima
Još jedna predrasuda kada su napadi epilepsije u pitanju. I nije tačna.
Naravno, činjenica da imate takve napade svakako može da vas poremeti. Ali većina pacijenata je srećno i emotivno ostvareno. Jer većina napada može se kontrolisati bez previše poteškoća monterapijom ili propisanim lekovima.
Stoga otpada i tvrdnja da je epilepsija mentalna bolest. Većina ljudi koji imaju napade epilepsije nemaju psihološke i kognitivne probleme.
Napadi epilepsije obavezno prouzrukuju gubitak svesti
Ne mora svako ko ima napad epilepsije da izgubi svest. Ne uzrokuje svaki trešenje i trzanje. Šta više, ima 40 razčitih vrsta napada epilepsije. Kod nekih se dešava samo povremeno pomračenje.
Takođe veoma opasna široko raširena tvrdnja je da pri napadu mora pacijentu nešto da se stavi u usta. Time se rizikuju ozbiljne povrede zuba ili vilice. Niti će se dogoditi da osoba proguta jezik, jer to nije moguće. Eventualno može doći do toga da se pregrize jezik ili usna.
Dok traju napadi epilepsije treba obuzdati pacijenta
Pored toga što ovo može da bude opasno, apsolutno je nepotrebno. Jer najčešće napadi epilepsije traju izmeđi 30 i 90 sekundi i nema potrebe obuzdavati pacijenta za tako kratko vreme.
Napad se prosto ne može potisnuti, što znači da se svakako neće zaustaviti ako se obuzdava osoba koja ga ima. Ipak, ono što bi ljudi u blizini mogli da urade i da pomognu pacijenti, ali i lekaru kome će se isti obratiti posle napada, jeste da obrati pažnju na napad ili još bolje, snimi ga mobilnim telefonom, kako bi se lekaru dočarala što preciznija slika.
Napadi epilepsije su bolni
Iako je ovo sasvim neprijatno stanje, u veoma retkim slučajevima osoba koja ima napade oseti bol. Jedna studija je pokazala da od 5.113 pacijenata koji su iskusili napade, samo 0.9% osetilo je bol.
Doduše, bol se može osetiti posle napada. A to su najčešće povrede koje se dogode usred napada ili usled mišićnih kontrakcija.
Široko raširena je tvrdnja da trepteća (strob) svetla izazivaju napade. U stvari, samo kod 5% slučajeva epilepsije ovo je bio uzrok napada, stoga govorimo o ne tako čestoj pojavi.
Napadi epilepsije su fatalni po trudnoću
Svakako da napadi epilepsije jesu rizik za trudnoću. Ali to ne znači nužno da su fatalni i da žene koje imaju napade epilepsije ne bi smele da zatrudne.
U ranijim vremenima problem je bio taj što uglavnom lekovi za epilepsiju nisu smele da koriste trudnice. Ali danas postoji dosta lekova koji mogu i u drugom stanju da se koriste. Naravno, preporučljivije je pojačano posmatranje neurologa.
Lečenje ne pomaže protiv epilepsije
Ne postoji lek za epilepsiju, ali ova tvrdnja nije u potpunosti tačna. Jer lečenje i tretiranje napada epilepsije može značajno da olakša ovo stanje.
Društvo epileptičara SAD dokazalo je da oko 70% pacijenata uz pravu terapiju mogu potpuno da zaustave napade. Što se tiče onih koji ne reaguju dobro na lekove tu su operacija, stimulacija vagusnog nerva, pa i određene dijete mogu biti od pomoći.