Orahovača pruža brojne zdravstvene benefite

  • 24/06/2022
  • 0
orahovača
Orah, a samim tim i orahovača, pružaju mnoge zdravstvene benefite. Oni mogu uključiti jačanje kardiovaskularnog sistema i zdravlja kostiju, smanjenje rizika od bolesti žučne kese i lečenje epilepsije, ali i pomoći oko problema štitne žlezde i dobri su za regulisanje telesne težine. (foto:Envato)

Orasi su dobar izvor zdravih masti, proteina i vlakana. Samim tim orahovača može poboljšati zdravlje srca i kostiju i pomoći u kontroli težine, ali i između ostalih prednosti, pomaže kod problema sa štitnom žlezdom.

U ovom članku možete da pročitate:

Hranjive koristi od oraha

Prema Nacionalnoj bazi podataka o hranjivim materijama Ministarstva poljoprivrede SAD, šolja nebrendiranih, organskih oraha (30 grama) sadrži:

  • Energija: 200 kalorija
  • Ugljeni hidrati 3,89 grama (g)
  • Šećer: 1 g
  • Vlakna: 2 g
  • Proteini: 5 g
  • Masnoća: 20 g
  • Kalcijum: 20 miligrama (mg)
  • Gvožđe: 0,72 mg

Orasi su takođe dobar izvor:

  • Mangana
  • Bakra
  • Magnezijuma
  • Fosfora
  • Vitamina B6
  • Gvožđa

Imaju visok sadržaj mononezasićenih i polinezasićenih masti i omega-3 masnih kiselina. Takođe su dobar izvor proteina.

Orašasti plodovi imaju reputaciju visokokalorične i masne hrane. Međutim, oni su bogati hranljivim materijama i obezbeđuju masti koje su zdrave za srce.

Kombinacija zdravih masti, proteina i vlakana u orasima pomaže u povećanju zadovoljstva i sitosti. To ih čini zdravijima kao užinu, u poređenju sa čipsom, krekerima i drugom jednostavnom hranom koja sadrži ugljene hidrate.

Kakve zdravstvene benefite pruža orahovača?

Konzumiranje biljne hrane svih vrsta dugo je bilo povezano sa smanjenim rizikom od mnogih zdravstvenih stanja povezanih sa načinom života.

Orah, a samim tim i orahovača, pružaju mnoge zdravstvene benefite. Oni mogu uključiti jačanje kardiovaskularnog sistema i zdravlja kostiju, smanjenje rizika od bolesti žučne kese i lečenje epilepsije, ali i pomoći oko problema štitne žlezde i dobri su za regulisanje telesne težine.

Pokazalo se da mononezasićene i polinezasićene masne kiseline koje se nalaze u orasima smanjuju nivoe LDL (štetnog) holesterola i triglicerida. Ovo, zauzvrat, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i srčanog udara.

Studija objavljena u British Journal of Nutrition pokazala je da je rizik od koronarne bolesti srca manji za 37 procenata za one koji konzumiraju orašaste plodove više od četiri puta nedeljno, u poređenju sa onima koji nikada ili retko konzumiraju orašaste plodove.

Naučnici su 2013. objavili nalaze male studije koja je pokazala da:

  • Orahovača može pomoći funkciji endotela
  • Celi orasi mogu poboljšati proces eliminacije „lošeg“ holesterola

Rezultati meta-analize objavljene 2009. godine sugerišu da je dijeta koja je bogata orasima povezana sa poboljšanim profilima lipida i holesterola. Istraživači su takođe zaključili da orasi takođe mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i upale.

Godine 2003, Administracija za hranu i lekove SAD odobrila je da na etiketama hrane na raznim orašastim plodovima piše: „Jedenje 1,5 unce dnevno većine orašastih plodova kao deo dijete sa niskim sadržajem zasićenih masti i holesterola može smanjiti rizik od srčanih bolesti.“

Prema drugoj studiji u American Journal of Clinical Nutrition, česta konzumacija orašastih plodova povezana je sa smanjenim rizikom od holecistektomije, operacije uklanjanja žučne kese.

U preko milion ljudi dokumentovanih tokom 20 godina, žene koje su konzumirale više od 5 unci orašastih plodova nedeljno imale su značajno manji rizik od holecistektomije od žena koje su jele manje od 1 unce orašastih plodova svake nedelje.

Orasi su dobar izvor minerala bakra. Ozbiljni nedostatak bakra je povezan sa manjom mineralnom gustinom kostiju i povećanim rizikom od osteoporoze. Osteoporoza je stanje u kome kosti postaju tanje i manje guste, što ih čini lakšim za prelom i lomljenje.

Potrebno je više istraživanja o efektima marginalnog nedostatka bakra i o potencijalnim prednostima dodataka bakra za prevenciju i upravljanje osteoporozom. Bakar takođe igra važnu ulogu u održavanju kolagena i elastina, glavnih strukturnih komponenti tela.

Bez dovoljno bakra, telo ne može da zameni oštećeno vezivno tkivo ili kolagen koji čini gradivne blokove za kosti. To može dovesti do niza problema, uključujući disfunkciju zglobova. Orasi i orahovača sadrže veliku količinu mangana. Pokazalo se da mangan sprečava osteoporozu u kombinaciji sa mineralima kalcijumom i bakrom.

Magnezijum, još jedan mineral u orasima, važan je za formiranje kostiju jer pomaže u apsorpciji kalcijuma u ​​kost. Dok suplementi mangana i bakra mogu da obezbede količine minerala koje mogu biti štetne, smatra se da je unos ovih minerala kroz ishranu dobar za zdravlje kostiju.

Pokazalo se da su pacovi sa nedostatkom mangana podložniji napadima epilepsije. Utvrđeno je da ljudi sa epilepsijom imaju niže nivoe mangana u celoj krvi od onih bez epilepsije, iako se smatra da nedostatak mangana ne izaziva epilepsiju.

Potrebno je više istraživanja o tome da li bi suplementacija manganom bila od koristi osobama sa epilepsijom.

Regulisanje telesne težine

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Asia Pacific Journal of Clinical Nutrition, rutinska potrošnja orašastih plodova povezana je sa višim nivoom upotrebe energije tokom odmora. U ispitivanjima koja su upoređivala gubitak težine korišćenjem dijeta koje uključuju ili isključuju orašaste plodove, dijete koje su uključivale orašaste plodove u umerenim količinama pokazale su veći gubitak težine.

Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition takođe je otkrila da žene koje retko jedu orašaste plodove imaju veću incidencu povećanja telesne težine tokom perioda od osam godina od onih koje su jele orašaste plodove dva puta nedeljno ili više.

Orahovača kao lek za štitnu žlezdu

Visok sadržaj joda u orasima poboljšava funkcionisanje endokrinog sistema, stoga endokrinolozi preporučuju svojim pacijentima redovno konzumiranje ovih plodova. Plod oraha posebno se preporučuje deci tokom perioda rasta.

To pomaže u stvaranju snažnog i zdravog tela. Ispunjava dete energijom i snagom. Dnevna norma za decu je pet do sedam komada.

Orasi i orahovača se preporučuju ljudima koji žive u ekološki zagađenim oblastima ili na mestima gde je otkriven visok nivo zračenja. Važno je da se dnevna doza proizvoda ne prekorači.

Ponekad plod oraha može biti štetan. Pre svega, kontraindikacije za upotrebu ovog voća uključuju individualnu netoleranciju i alergije. Čak i jedan do dva orašasta ploda mogu pogoršati stanje osobe koja pati od psorijaze, ekcema i neurodermatitisa.

Isto tako, iako orašasti plodovi mogu pomoći u rešavanju nekih problema sa crevima, ne preporučuju se kod ozbiljnih problema s crevima. Ako imate ozbiljnih problema sa gastrointestinalnim traktom, svakako se konsultujte sa lekarom o njihovoj konzumaciji.

Svako jutro na prazan stomak popijte po jednu malu, rakijsku čašicu ovog likera. Pre posluživanja, orahovača se blago promućka kako bi se podigao lekoviti talog. Kao aperitiv, orahovaču možete da služite sa ledom i kriškom limuna.

Kako se pravi orahovača?

orahovača
Orasi su dobar izvor zdravih masti, proteina i vlakana. Samim tim orahovača može poboljšati zdravlje srca i kostiju i pomoći u kontroli težine, ali i između ostalih prednosti, pomaže kod problema sa štitnom žlezdom. (foto:Envato)

Da biste pripremili domaću orahovaču, potrebni su vam kvalitetni zeleni orasi, koji se beru početkom juna, jer su tada najlekovitiji. Potrebno je da plodovi budu zdravi, čvrsti i beli kada ih presečete. Što se tiče alkohola, može poslužiti kvalitetna domaća rakija.

Potrebno vam je:

  • 40 mladih oraha
  • 1kg meda
  • 1l rakije

Mlade orahe isecite na pola, stavite ih u veću staklenu teglu pa preko njih dodajte 1kg meda i 1l rakije. Zatvorite odgovarajućim poklopcem, pa ostavite da tegla stoji na suncu 40 dana. Povremeno promešajte sadržaj plastičnom kašikom.

Manastirska orahovača

Neophodni sastojci:

  • 11-13 zelenih mladih oraha,
  • 1 litar domaće rakije – lozovače,
  • 400 grama smeđeg šećera ili domaćeg meda,
  • četiri do pet karanfilića,
  • Ceo limun

Prvo dobro operite orahe i isecite ih na polovine. Limun isto isperite i isecite na kriške. Sjedinite sastojke, i mešajte dok se šećer ne istopi. Umesto šećera još je bolje staviti med. Zatvorite bocu i držite na suncu najduže 40 dana. Napitak promućkajte svaki dan, ali ga nemojte otvarati.

Preporučuje se konzumacija jedne čašice ujutru i uveče. Ovako napravljena domaća orahovača od zelenih oraha, korisna je za lečenje želuca, pomaže kod anemije i obolele štitne žlezde.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *