Hronična venska insuficijencija i kako je izlečiti!

  • 14/04/2021
  • 0
hronična-venska-insuficijencija
Venska insuficijencija Foto ilustracija: Shutterstock Venska insuficijencija

Venska insuficijencija (HVI) je hronično oboljenje, koje uzrokuje oticanje nogu i stopala, a koje dovodi do stvaranja proširenih vena i bolnih nogu, pojava kada vene imaju smanjenu sposobnost da prenose krv nazad u srce. Poslednja istraživanja pokazuju da samo u SAD ova bolest pogađa čak 40% Amerikanaca.

Dobra vest za ove pacijente, ako se tako može reći, je da se tokom pandemije Covid-19 stanje pacijenata sa proširenim venama znatno poboljšalo, jer, prema navodima Svetske zdravstvene organizacije i različitih medicinskih udruženja širom sveta, u 2020. značajno se smanjila stopa smrtnosti od tromboprofilakse usled smanjenog kretanja i mogućnosti kontinuiranog korišćenja kompresivnih čarapa.

Pandemija je, nažalost, sa druge strane dovela i do negativne percepcije pacijenata koji boluju od hronične venske insuficijencije, a koji su želeli da se vakcinišu protiv virusa Covid-19. To je naročito bilo primetno u zemljama koje su zabranile upotrebu AstraZeneca vakcine, zbog slučajeva zgrušnjavanja krvi i dodatnog pogoršanja venske tromboze ili plućne embolije.

Ipak, Svetska zdravstvena organizacija se i po tom pitanju oglasila sredinom marta ove godine, navodeći da je Komisija za farmakovigilancu i procenu rizika Evropske agencije za lekove pregledala više od 20 miliona imunizacija vakcinom COVID19 AstraZeneca u Evropi, gde nije uočila uzročno-posledičnu vezu između ovih retkih nus pojava.

Hronična venska insuficijencija, simptomi i dijagnostika

Venska insuficijencija (HVI) nastaje kada srce pumpa krv bogatu kiseonikom kroz arterije do ostatka tela, a vene zatim dovode deoksigeniranu krv nazad u srce. Ali kod pacijenata sa venskom insuficijencijom, vene imaju problem sa premeštanjem deoksigenirane krvi iz ruku i nogu, pa neispravni kanali obično uzrokuju nastanak venske insuficijencije.

Poremećaji protoka kroz površinske, komunikantne i duboke vene dovode do porećaja u mikrocirkulaciji sa posledičnim trofičkim poremećajima i stvaranjem venskih ulceracija. Srpsko udruženja za lečenje rana ističe da postoje mnoge etiopatogenetske klasifikacije venske insuficijencije, ali da su dve osnovne:

Morfološka klasifikacija

  1. Insuficijencija površinskih vena donjih ekstremiteta
  2. Insuficijencija komunikantnih vena
  3. Obstrukcija i/ili insuficijencija dubokih vena

Patofiziološka klasifikacija

  1. Disfunkcija venskih zalistaka
  2. Mehaničke (obstruktivne) prepreke u venskom protoku
  3. Slabost mišićne, venske pumpe

Koža i potkožno tkivo su krajnja mesta na kojima hronična venska insuficijencija deluje. U prvim fazama HVI-a, dolazi do promene pigmentacije usled odlaganja hemosiderina (smeđeg pigmenta), koje se obično javlja na medijalnoj strani donje trećine potkolenice. Promena u boji kože može biti praćena dermatitisom, sa vlaženjem i svrabom, o kojem smo detaljnije pisali u ovom tekstu. Nelečen, dermatitis može napredovati u ulceraciju. Kod nekih pacijenata je napredovanje promena kože ubrzano energičnim tuširanjem i preteranim trljanjem određenih delova kože sapunom ili kupkom.

Stadijumi hronične venske insuficijencije

Hronična venska insuficijencija ima tri različita stadijuma u zavisnosti od težine simptoma:

  • Faza 1 – otok i promene u pigmentaciji kože
  • Faza 2 – otok, promene u pigmentaciji kože i pojava dermatitisa
  • Faza 3 – otok, promene u pigmentaciji kože, pojava varikoznih vena i čireva

Venska insuficijencija može izazvati i hroničnu vensku hipertenziju, stanje koje karakteriše visok krvni pritisak u venama nogu. Krvni ugrušci ili druge blokade u venama takođe mogu dovesti do ovog stanja, zato je veoma važno odmah odreagovati, već na pojavu prvih simptoma i pravilno se lečiti, kako ne bi došlo do pojave abnormalnosti u kapilarima, što za posledicu ima stvaranje ulceracije, oticanja hogu i hiperpigmentacije.

Pravilna nega hronične venske insuficijencije

Da bi se rani dopremio kiseonik, koji joj je preko potreban kako bi brže zarasla, potrebno ga je onda dopremiti iz okolnog vazduha, odnosno preko spoljašnje površine rane. U razgovoru sa doktorom farmacije, Sašom Kitanovićem, saznali smo da je hemoglobin prirodni transporter kiseonika, koji povećava rastvorljivost kiseonika u vodi za čak 25 puta.

Upravo to je i bila osnova za razvoj hemoglobinskog spreja Granulox, jer ako je hemoglobin sposoban za transport kiseonika kroz naše telo, zašto ne bi bio sposoban da isto tako transportuje kiseonik koji se nalazi izvan našeg tela?

Granulox deluje tako što se na ranu direktno nanosi koncetrovani 10% hemoglobin, koji omogućava veću rastvorljivost atmosferskog kiseonika u eskudatu (prirodnoj barijeri atmosferskom kiseoniku) i osam puta veći protok atmosferskog kisonika do rane.

Na ovaj način, stvara se dodatni, veoma važan izvor kiseonika rani. Granulox, rastvoren u eksudatu na površini rane, obezbeđuje protok atmosferskog kiseonika kroz eksudat do dna rane, i zbog toga se figurativno naziva „disaljkom“ za rane.

Od aprila 2012. godine, kada se Granulox pojavio na tržištu, napravljen je niz studija kojim se potvrđuju njegova efikasnost u izlečenju hronične venske insuficijencije. Sprovedena su:

  • 2 randomizirana kontrolisana ispitivanja
  • 10 retrospektivnih kontrolisanih kohortnih studija
  • 43 serija slučajeva koji obuhvataju od 1 do 10 pacijenata
  • skoro 20 serija slučajeva sa više od 10 uključenih pacijenata

 Koliko dugo mogu da koristim Granulox?

Granulox ne deluje štetno na tkivo, tako da ne postoji vremensko ograničenje u upotrebi. Granulox ima smisla koristiti dok rana ne zaraste. Cilj terapije Granulox-om je zarastanje rane. Svako smanjenje površine rane predstavlja napredak u terapiji. Međutim, imajući u vidu da hronične rane sporo zarastaju, fotografisanje i merenje dimenzija rane u određenim intervalima (na 7 ili 15 dana na primer) daće jasniji uvid u rezultate terapije.

Učestalost primene Granulox-a zasniva se na kliničkom stanju rane. Rane sa velikom površinom, sa slojevima izumrlog tkiva i fibrinskim naslagama i naročito rane koje se svakodnevno previjaju najbolje bi bilo svakodnevno tretirati Granulox-om. Kako zarastanje rane napreduje, može se smanjivati učestalost primene Granulox-a, na svaki drugi a zatim na svaki treći dan do zarastanja rane.

Venska insuficijencija je uobičajeno stanje u kojem krv slobodno ne teče kroz vene niti se vraća u srce. Iako se ne smatra stanjem opasnim po život, može dovesti do ozbiljnih komplikacija, a neki od prvih simptoma uključuju proširene vene, otok i teške i bolne noge.

Sprej Granulox, adekvatan za tretiranje venske insuficijencije
Sprej Granulox, adekvatan za tretiranje venske insuficijencije. Za više informacija o spreju, porudžbini i kupovini pogledajte na ovom LINKU

Lečenje HVI-a zavisi od težine simptoma, istorije bolesti i stadijuma bolesti, međutim, Granulox se smatra najpogodnijim za tretiranje prvih simptoma i razvoja dalje komplikacije bolesti. Podjednako uspešan, ne samo u ranim, već i u kasnijim fazama, dokazano je efikasan u izlečenju venske insuficijencije.

Za sve dodatne informacije i detalje o tome kako se koristi sprej Granulox, gde i kako može da se kupi, možete videti na ovom linku ili direktno kontaktirati telefonom na brojeve 063/287-977 i 063/287-860.

Tekst uredila: Dejana Barjaktarović
Provera informacija i činjenica: dr Saša Kitanović

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *