Godina koju je pojela korona!

  • 06/03/2021
  • 0
Godina-koju-je-pojela-korona
Foto: Pixabay.com

Istina je da ne pamtimo ovako tešku i izazovnu godinu, onu koja nas je naučila da sve sem našeg i zdravlja naših najbližih nije važno. Živeti u strahu i strepnji šta će se sutra dogoditi, bez sumnje je bilo nešto što nam je punih godinu dana remetilo svakodnevicu. Svakako, živimo takozvanu “novu normalnost” priželjkujući onu staru sa verom da je kraj blizu ili “samo što nije”. Međutim, sva je prilika, s obzirom na brojne probleme koji prate čitav svet kada je reč o imunizaciji da će korona pojesti i godinu ispred nas.

Istorija koju želimo da zaboravimo

U Srbiji je u petak ujutru (6. mart 2020.) potvrđen prvi slučaj korona virusa, potvrdio je epidemiolog Branislav Tiodorović, glasila je vest koju je objavio RTS, a koju su munjevito potom preneli svi mediji. U pitanju je bio Subotičanin, star 43 godine, kao prvi registrovani slučaj u Srbiji, koji je virus dobio od svoje sestre u Mađarskoj koju je često posećivao. U tom trenutku svet je izbrojao već 100.000 zaraženih i 99 preminulih, a situacija u Italiji je tek počela sa eskalacijom sa prijavljenih 620 slučajeva zaraze samo u jednom danu. Ostalo je stvar istorije.

Sa današnjim danom (6. mart 2021.) broj zaraženih na čitavoj planeti se popeo na 116,853,947, a zvanično preminulih od posledica Covid-19 od početka pandemije je 2,595,064.

Nestašica antiseptika, uvođenje vanrednog stanja i policijskog časa, pražnjenje rafova od strane uspaničenih građana, globalna nestašica maski i rukavica, zabrane okupljanja i neprekidna upozorenja svih medija da se peru ruke, nose zaštitne maske i izbegava lični kontakt. Scenario kojem se niko od nas nije nadao, ali je postao deo naše svakodnevice u prvim nedeljama. Najednom prazne ulice, parkovi, i gromoglasna podrška medicinskim radnicima svake večeri sa prozora i balkona, kao najlepši deo dana, je postao deo naše nove normalnosti. Tužno, a ipak hrabro, bolno, ali humano, izolovano, a ipak ujedinjeno. U najkraćem. Vremenom brojke su rasle i smanjivale se, ali virus nije posustajao, za razliku od nas, ljudi. Nekima je ovaj virus bio smešan, drugi su čak negirali njegovo postojanje, a treći pak ispoljavali i patološki strah i paniku. Srećom, većinski (razumniji) deo čovečanstva shatio je ozbiljnost situacije i nastojao da umiri ovaj manjinski i učini sve kako bi se pronašao način da se ovoj pošasti stane na put i podnesu što je moguće manje žrtve.

Covid-19-planeta

Misteriozni patogen

Na žalost, i dalje ostaje misteriozan, patogen sa nazivom SARS – CoV – 2, odgovoran je za pojavu virusa COVID-19, koji napada respiratorne organe, koji je zarazio gotovo 120 miliona ljudi širom sveta do sada i odneo više dva miliona ljudskih života. Uprkos tome, patogen koji je uspeo da ujedini istraživače i medicinsku struku širom sveta, koji su za manje od 365 dana, ispitujući sve njegove osobine objavili više od 65.000 naučnih radova, a što je rezultiralo i prvim vakcinama već s kraja prošle godine. Podatak za istoriju bez presedana.

Iako svakodnevno učimo o COVID-u, epidemija SARS-a iz 2002/3. godinu i MERS-a iz 2012. godine, pokazale su nam da koronavirusi imaju tu sposobnost da izazovu epidemije smrtonosnih razmera. Na primeru SARS-a, saznali smo da protein stvara imuni odgovor ljudskog organizma, stimulišući ćelije i antitela u borbi protiv virusa. Ovaj ključni podatak, naučnicima je dao dragocenu prednost u kreiranju vakcine protiv SARS – CoV – 2, protiv izvornog virusa, međutim, sa sve većom mutacijom, dolazi i do promena tih proteina, što naučnike, a i čovečanstvo, stavlja pred novi problem.

Naučnici posmatraju ove promene u realnom vremenu, analizirajući gen uzorka virusa brže nego ikada ranije. Jer, virus se razvija na način na koji bi mogao da pomogne da izbegne naš imunološki sistem, koji može uticati na vakcine.

Širi se vazduhom i dodirom

Naučnici su od početka shvatali da se virus pretežno prenosi vazduhom, kašljanjem, kijanjem ili glasnjim govorom. Takav transfer, poznatiji kao aerosol, doprinosi dužem zadržavanju virusa u vazduhu i lakšem akumuliranju, u poređenju sa velikim kapljicama, koje zbog svoje težine brže padaju na tlo.

Baš iz tog razloga, Svetska zdravstvena organizacija gotovo svakodnevno ažurira svoju bazu informacijama o tome kako se sve ovaj vrus prenosi, ali i navodeći da su definitivno aerosoli glavni krivci za širenje pandemije, naročito u zatvorenim prostorima. Međutim, i dalje je u nekim krugovima stručne javnosti upitno u kojoj meri je pandemija uzrokovana aerosolnim prenošenjem, ali ono što sada svi znamo zasigurno da je maska neizbežan svakodnevni asesoar i u kombinaciji sa fizičkom distancom i redovnim pranjem ruku najbolja zaštita koja trenutno nema alternativu.

Neprekidno se menja i mutira

Koronavirus je RNK virus, što znači da njegovu osnovu čini kompletna genetska sekvenca ili jednoličan gen, u poređenju sa ljudima i sisarima koji koriste dvočlanu genetsku sekvencu odnosno DNK. Struktura SARS – CoV – 2, sastoji se od četiri osnove označene slovima, a uputstvo o tome kako se gradi, bazira se na proteinima koji stvaraju novu česticu korona virusa. Da bi mutirao, SARS – CoV – 2, preuzima ćeliju domaćina u kojoj čita RNK obrazac, uvodeći greške tokom replikacije i stvarajući nove sojeve virusa.

Mutacije ponekada toliko mogu da promene obrazac virusa, da postepeno stvaraju i nove efekte po zdravlje ljudi. Međutim, mutacija SARS – CoV – 2 virusa, može biti fatalna po celokupno čovečanstvo, stvarajući tzv. „zombi virus”, za koje vakcine, koje su nam na raspolaganju, mogu biti beskorisne.

Trenutne varijante virusa koje su nam pozante su:

  • 1. 1. 7 – koji je prvi put otkriven u Engleskoj, u septembru 2020. godine, a koji je otkriven u desetinama nacija
  • 1. 351 – koji je prvi put okriven u Južnoj Africi, a sada je pronađen u više od 20 zemalja
  • 1 – koji je prvi put otrkiven u brazilskoj državi Amazonas, a prisutan je i u Italiji, Južnoj Koreji i SAD – u

Pare ili život (čitaj zdravlje)?

Koji bi vaš odgovor bio kada bi vam neko postavio ovakvo pitanje?

Verujemo, da je za većinu novac nešto o čemu ne razmišljamo kada je u pitanju zdravlje ili život. Međutim, na ovo pitanje traži odgovor većina vlada država širom sveta, pa čak i onih najmoćnijih. Do sada savršen scenario u kojem ekonomija neke države ne bi trpela, a da se pritom primene adekvatne mere zaštite zdravlja njenih građana, na žalost, nije pronađen.

Svakako, nije bez osnova komentar kritičara koji kažu da treba razmišljati o onome što sledi nakon pandemije, ali isto tako ima i onih koji kažu “šta nam vredi ekonomija ako nema ljudi”. Situacija koja definitivno podseća na scenario “tamnog vilajeta”, koja za mnoge postaje neizdrživa.

U iščekivanju savršenog scenarija, ostaje nam samo da prihvatimo stanje stvari i budemo odgovorniji i empatičniji više nego ikad. Da priteknemo jedni drugima u pomoć, ali uz oprez da time i sebe ne ugrozimo. Načina za tako nešto uvek ima. Zar ne?

Šta nas čeka?

Iako struka još uvek nema definitvan i konačan odgovor na pitanje kako zaustaviti pandemiju, ne preostaje nam ništa drugo nego da čuvamo i sebe i druge. Vakcina je svetlo na kraju tunela, ali do tog kraja put nije tako mali. Da li će to putešestvije trajati nekoliko meseci ili nekoliko godina, zavisi upravo od nas samih. Za one koji toga nisu svesni izlažu i sebe i druge velikoj opasnosti.

Iako je imunizacija u toku, potrebno je vreme da organizam stekne antitela, ali, uprkos tome vakcinisana osoba može biti dalji prenosilac, zato je veoma važno da steknemo kolektivnu svest o imunizaciji i tako stanemo na put ovom nevidljivom neprijatelju. U suprotnom, odgovor na pitanje šta nas čeka nikome se neće dopasti.

Zato, prijavite se za vakcinu ako već niste, redovno perite ruke, izbegavajte okupljanja, držite distancu i ne zaboravite da koristite zaštitne maske svaki put kada prekoračite prag svoje kuće.

Tekst uredila: Dejana Barjaktarović
Provera informacija i činjenica: dr Aleksandar Miletić

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *