Kakva je veza između srca i mozga?

  • 29/08/2022
  • 0
veza između srca i mozga
U novoj studiji, istraživači su ispitali kako se mozak-PAD odnosi na različite zdravstvene ishode tokom životnog veka. Tu je posebno značajna veza između srca i mozga. Otkrili su da je PAD mozga povezan sa kardiovaskularnim rizikom i neurodegeneracijom. Oni su primetili da bi njihovi nalazi mogli biti korisni za razumevanje prognoza pacijenata. (foto:Envato)

Tema najnovije studije je veza između srca i mozga i različitih zdravstvenih indikatora. Otkrili su da je loše kardiovaskularno zdravlje povezano sa starijim uzrastom mozga, što je povezano sa lošijim kognitivnim performansama i manjim volumenom mozga.

U ovom članku možete da pročitate:

Studija na temu veza između srca i mozga

Kako ljudski mozak stari, njegova struktura se menja. „Starost mozga“ osobe može se predvideti kompjuterskim modelom. Ova metoda koristi mašinsko učenje zasnovano na MRI da uporedi neuroanatomiju pojedinca sa velikim referentnim skupom zdravih mozgova.

Ako oduzmete starost mozga od hronološke starosti osobe, možete izračunati njenu razliku u godinama koju predviđa mozak (brain-PAD). Studije su otkrile da mozak-PAD može predvideti osmogodišnji mortalitet 70-godišnjaka i ukazati na rizik od višestrukih stanja, uključujući demenciju, multiplu sklerozu i depresiju.

Proučavanje načina na koji starost mozga stupa u interakciju sa drugim fiziološkim zdravstvenim merama i zdravstvenim ishodima moglo bi da poboljša naše razumevanje procesa starenja. U novoj studiji, istraživači su ispitali kako se mozak-PAD odnosi na različite zdravstvene ishode tokom životnog veka.

Tu je posebno značajna veza između srca i mozga. Otkrili su da je PAD mozga povezan sa kardiovaskularnim rizikom i neurodegeneracijom. Oni su primetili da bi njihovi nalazi mogli biti korisni za razumevanje prognoza pacijenata.

Kakva je veza između srca i mozga?

Za studiju čija je tema veza između srca i mozga, istraživači su uključili podatke od 456 osoba koje su rođene iste nedelje 1946. godine u Britaniji. Svaka osoba je prošla 24 različite procene od rođenja na različitim faktorima, uključujući:

  • Kognitivne sposobnosti u detinjstvu
  • Saznanje odraslih
  • Socioekonomski položaj odraslih
  • Kardiovaskularne mere (tj. krvni pritisak, status pušenja i istorija dijabetesa u dobi od 36 i 69 godina)
  • Poligeni rizik (genetski rizik za razne bolesti)
  • MRI skeniranje mozga između 2015. i 2018.

Dok su učesnici bili u proseku stari 70,7 godina u vreme studije, njihova prosečna starost koju je predvideo mozak bila je 67,9 godina. Ženski mozak je bio u proseku 5,4 godine mlađi od muškog mozga nakon prilagođavanja hronološkoj starosti.

Istraživači su otkrili da je starost mozga značajno povezana sa većim kardiovaskularnim rizikom, lošijim kognitivnim performansama i manjim volumenom mozga. Takođe su otkrili da je starije doba mozga povezano sa višim nivoima neurofilamentnog svetlosnog proteina (NfL). Dok se nivoi NfL povećavaju sa godinama kod zdravih osoba, oni su takođe povezani sa neuralnim oštećenjem.

Brain-PAD je dalje povezan sa budućom atrofijom hipokampusa, ranom karakteristikom Alchajmerove bolesti. Međutim, istraživači nisu pronašli vezu između mozga-PAD-a i različitih biomarkera za Alchajmerovu bolest.

Istraživači su takođe prijavili da nema značajne veze između mozga-PAD-a i kognitivnih performansi u detinjstvu, nivoa obrazovanja ili socioekonomskog statusa. Sve u svemu, oni su izvestili da 12 metrika uključenih u njihovu studiju mogu da objasne 33% varijanse u brain-PAD.

veza između srca i mozga
Tema najnovije studije je veza između srca i mozga i različitih zdravstvenih indikatora. Otkrili su da je loše kardiovaskularno zdravlje povezano sa starijim uzrastom mozga, što je povezano sa lošijim kognitivnim performansama i manjim volumenom mozga (foto:Envato)

Kiseonik kao veza između srca i mozga

Na pitanje kako bi mogla da se objasni veza između srca i mozga, dr Aron Vagen, saradnik za klinička istraživanja na Univerzitetskom koledžu u Londonu, jedan od autora studije, rekao je za Medical News Today:

Mozak je organ koji najviše zahteva energiju u telu, i stoga mu je potrebno stalno snabdevanje kiseonikom. Svako oštećenje vaskularnog sistema (npr. srca, krvnih sudova) koje utiče na nivo oksigenisane krvi dovedene u mozak će imati negativan uticaj na zdravlje mozga, potencijalno rezultirajući bolešću malih sudova mozga, lezijama bele materije i atrofijom mozga. . Ove promene u mozgu mogu se desiti kao deo normalnog starenja. Međutim, loše zdravlje srca može značiti da se dogode ranije nego što se očekivalo,“ rekao je dr Aron Vagen.

Dr Li A. Bo, vanredni profesor neuronauke na Univerzitetu Južne Dakote, koji nije bio uključen u studiju, takođe je rekao da su kardiovaskularni faktori rizika, kao što su krvni pritisak i status pušenja, već povezani sa preranim mozgom starenje.

Precizni mehanizmi pomoću kojih su kardiovaskularno zdravlje i starenje u mozgu povezani verovatno su neverovatno komplikovani, ali će sigurno imati veze sa stvarima kao što su protok krvi u mozgu, srčana hemodinamika i ukočenost arterija“, rekao je dr Bo.

Mislim da je uzbudljivije pitanje da li kompozitno merenje kardiovaskularnog zdravlja koje se koristi u ovoj studiji pruža jedinstvene informacije iznad i izvan onoga što ovi pojedinačni faktori pružaju, a odgovor na to pitanje zaista zahteva dalje proučavanje. Imajući to u vidu, sjajno je videti ove vrste veza koje se uspostavljaju između zdravlja mozga i tela“, dodao je on.

Razlika između muškog i ženskog mozga

U ovoj kohorti videli smo da žene nadmašuju muškarce u nekoliko mera, uključujući kognitivne testove. Predviđena starost mlađeg mozga kod žena može odražavati ovo, [pored] generalno, razlike u očekivanom životnom veku u populaciji Ujedinjenog Kraljevstva gde žene žive duže od muškaraca. Mehanizmi koji su u osnovi ovoga zahtevaju dalje proučavanje, ali kardiovaskularno zdravlje može doprineti“, rekao je dr Vagen.

Istraživači su zaključili da će njihovi nalazi omogućiti dalje istraživanje starosti mozga i predvideti budući pad. Što se tiče ograničenja studije, dr Vagen je primetio da je njegova studija sprovedena uglavnom na belim britanskim učesnicima i da se stoga možda ne odnosi na druge demografske podatke.

Dr Bo je istakao da zbog toga kako su neke od statističkih analiza vršene, postoji povećana verovatnoća lažno pozitivnih rezultata ili nalaza koji ne postoje. Napomenuo je da bi buduća istraživanja trebalo da ispitaju odnose sa „konzervativnijim statističkim pristupima“. On je dodao da sada postoji više metoda za izračunavanje starosti mozga osim onih koje se koriste u studiji i da su potrebna dalja istraživanja da bi se razumelo koja je optimalna.

Biće važno za ovu oblast da dođe do standardizovanih, dobro validiranih načina za merenje starosti mozga kako bi se omogućilo poređenje među istraživačkim studijama, a posebno je važno ako se ovakvi rezultati na kraju koriste za usmeravanje odluka o zdravstvenoj zaštiti. Mislim da je ovaj poslednji scenario zaista uzbudljiv potencijal za ovakvu vrstu istraživanja,“ rekao je dr Bo.

Kako smanjiti kardiovaskularni rizik?

Da bi se sprečilo prerano starenje mozga, stručnjaci preporučuju nekoliko strategija za smanjenje kardiovaskularnih faktora rizika.

Biti fizički aktivan, upravljati postojećim zdravstvenim stanjima, hraniti se zdravo, naučiti kako efikasno upravljati stresom, biti angažovan na društvenim mrežama i aktivnostima [su od presudnog značaja]“, rekao je dr Bo.

To su sve stvari za koje znamo da su veza između srca i mozga, u suštini održavajući celo telo što je moguće ’mlađim’“, dodao je on.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *