Kako avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti? Koliko ga treba unositi

  • 08/04/2022
  • 0
avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti
Studije koje istražuju da li avokado smanjuje avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti mogle bi da poboljšaju razumevanje zdravstvenih prednosti voća (foto:Envato)

Istraživači su ispitivali da li avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti. Otkrili su da je konzumiranje dve ili više porcija avokada nedeljno povezano sa 16% manje kardiovaskularnih događaja tokom perioda od 30 godina.

U ovom članku možete da pročitate:

Da li avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti?

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti širom sveta. Međutim, to se može sprečiti faktorima životnog stila kao što je ishrana.

Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje ograničavanje 5-6% kalorija iz zasićenih masnih kiselina (SFA) i zamenu SFA i trans-masti mononezasićenim mastima (MUFA) i polinezasićenim mastima za bolje zdravlje srca.

Avokado je bogat MUFA i polinezasićenim mastima. Studije su otkrile da njihova redovna konzumacija smanjuje trigliceride, holesterol lipoproteina niske gustine (LDL) i nivo ukupnog holesterola.

Većina studija o konzumiranju avokada fokusirala se na kardiovaskularne faktore rizika. Studije koje istražuju da li avokado smanjuje avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti mogle bi da poboljšaju razumevanje zdravstvenih prednosti voća.

Rezultati […] su značajni i jačaju prethodne nalaze o povezanosti avokada sa nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti [kao i] smanjenjem srčanih ishoda kao što je fatalni i nefatalni infarkt miokarda. Tačka koju treba napomenuti: konzumacija avokada ne smanjuje rizik od moždanog udara u studiji. Još jedna stvar koju treba napomenuti: avokado nije zamena za zdrave dijetetske masti kao što su maslinovo ulje, orasi i druga biljna ulja“, kaže Banu Gupta, kardiolog sa Univerziteta u Kanzasu, koji nije uključen u studiju koja se bavi vezom između avokada i kardiovaskularnih bolesti , za Medical News Today.

Kako je rađena studija?

Za studiju, istraživači su koristili podatke iz studije o praćenju zdravstvenih radnika (HPFS) i zdravstvenih studija medicinskih sestara (NHS). Obe studije su u toku i počele su 1986. i 1976. kako bi ispitale efekte zdravlja i načina života na učestalost ozbiljnih bolesti kod muških i ženskih zdravstvenih radnika.

Za ovu studiju, istraživači su uključili 62.225 žena i 41.701 muškarca koji nisu imali istoriju srčanih bolesti, moždanog udara ili raka. Istraživači su pregledali svoju medicinsku dokumentaciju o učestalosti infarkta miokarda i moždanog udara, ankete o ishrani koje se vrše svake četiri godine, i faktore rizika kao što su visok pritisak  i dijabetes tipa 2 iz samoizveštaja i dijagnoze lekara. Učesnici su praćeni 30 godina.

Do kraja perioda istraživanja, istraživači su zabeležili 14.274 slučaja KVB-a, uključujući 9.185 CHD događaja i 5.290 moždanih udara. Istraživači su primetili da muškarci i žene sa većim unosom avokada imaju veći ukupni unos energije i zdraviju ishranu sa više voća, povrća, integralnih žitarica, orašastih plodova i mlečnih proizvoda kao što su jogurt i sir.

Nakon prilagođavanja za glavne faktore u ishrani i načinu života, istraživači su otkrili da je uzimanje dve ili više porcija avokada nedeljno povezano sa 16% manjim rizikom od KVB i 21% nižim rizikom od CHD u poređenju sa onima koji nisu jeli avokado. Dalje su otkrili da je zamena pola porcije dnevno majoneza, margarina, putera, jaja, jogurta, sira ili prerađenog mesa istom količinom avokada povezana sa 19-31% manjim rizikom od koronarne bolesti srca. Iz ovih rezultata može se izvesti zaključak da avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Nisu prijavili značajnu povezanost između rizika od moždanog udara i konzumiranja avokada. Međutim, primetili su da je zamena pola porcije biljnih ulja dnevno sa ekvivalentnom količinom avokada povezana sa 45% većim rizikom od moždanog udara.

Benefiti od konzumiranja avokada

avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti
Istraživači su ispitivali da li avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti. Otkrili su da je konzumiranje dve ili više porcija avokada nedeljno povezano sa 16% manje kardiovaskularnih događaja tokom perioda od 30 godina. (foto:Envato)

Na pitanje da objasni šta bi moglo da objasni pozitivne efekte avokada na rizik od kardiovaskularnih bolesti, prvi autor studije Lorena Pačeko, postdoktorski istraživač na Harvardu T.H. Chan škola javnog zdravlja, istakla je:

Avokado je hrana bogata hranljivim materijama sa povoljnim jedinjenjima u hrani, uključujući mononezasićene i polinezasićene masti (zdrave masti), vitamine, minerale, rastvorljiva vlakna, biljne proteine, fitosterole i polifenole. Postoje potencijalni biološki mehanizmi pomoću kojih avokado nudi kardioprotektivne prednosti. Primarna mononezasićena masna kiselina prisutna u avokadu je oleinska kiselina – zdrava mast – i sugeriše se da pomaže u smanjenju hipertenzije, upale i osetljivosti na insulin. Pored toga, sadrže biljne sterole koji mogu imati povoljan efekat na profile lipida. [Takođe], unos rastvorljivih vlakana u avokado takođe može dovesti do boljeg profila lipida, što znači niže nivoe lošeg holesterola.“

Oni su takođe izvor biljnih proteina“, dodala je dr Peni M. Kris-Eterton, profesorka nauke o ishrani na Penn State College of Health and Human Development, koja nije uključena u studiju.

Zajedno, vrlo je verovatno da je ovaj ‘paket’ jedinjenja za zdravlje srca razlog za nalaze,“ rekla je dr Kris-Eterton.

Istraživači su zaključili da bi moglo da se kaže da avokado smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Nedoumice oko toga da li avokado smanjuje rizik od srčanih bolesti

Autori su primetili neka ograničenja u svojim nalazima. Pošto je njihova studija bila posmatračka, nisu mogli da utvrde uzročnost za tezu da avokado smanjuje smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Šenon Hus-Tompson, kardiolog sa zdravstvenog sistema Univerziteta u Kanzasu, koja nije uključena u studiju, istakla je:

Da stavimo nalaze u perspektivu, jedenje manje kardiovaskularne nezdrave hrane može biti objašnjenje [pre] nego što je rezultat specifičan za konzumaciju avokada.“

Autori su takođe primetili da su njihova proučavana populacija prvenstveno bile bele medicinske sestre i zdravstveni radnici koji nisu iz Španije, tako da se njihovi rezultati možda ne mogu generalizovati na širu demografiju.

Podaci o ishrani su sami prijavljeni i imaju neku grešku u merenju“, dodala je dr Kris-Eterton. „Međutim, autori su koristili metodu procene ishrane ponovljenih merenja i prikupljali podatke o unosu tokom vremena, što smanjuje slučajnu grešku merenja.“

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *