Vitamini i Suplementi: Mitovi i činjenice o stvarnom uticaju na zdravlje organizma

  • 23/12/2023
  • 0
vitamini i suplementi
Ako uzimanje relativno jeftine pilule svaki dan povećava njihove šanse za zdrav, dug život, nije iznenađenje da su vitamini i suplementi popularni. (foto:Pixabay)

Vitamini i suplementi su danas popularniji nego što su ikada bili. Ali da li su oni zaista toliko dobri po zdravlje i efikasni za zdravstvene probleme kao što ih bije glas?

Zašto su vitamini i suplementi zavodljivi?

Vitamini i suplementi: Više je uvek bolje

Vitamini i suplementi su prirodni, mora da su sigurni

Pored lekova u redu je da se uzimaju vitamini i suplementi

Vitamini i suplementi štite zdravlje srca

Vitamin C štiti od prehlade

Vitamin D štiti od raka

Probiotici leče sve

Antioksidansi produžavaju život

Zašto su vitamini i suplementi zavodljivi?

Industrija suplemenata je ogromna. U 2016. godini, globalni sektor dodataka ishrani procenjuje se na 132,8 milijardi dolara. Do 2022. neki stručnjaci predviđaju da će ova cifra premašiti 220 milijardi dolara.

Prema Nacionalnoj anketi o zdravlju i ishrani, u periodu 2011–2012, 52% odraslih u SAD prijavilo je da koristi neku vrstu suplementa. Skoro 1 od 3 osobe (31%) uzimao je multivitamine.

Ljudi, razumljivo, žele da budu zdravi i slobodni od bolesti. Ako uzimanje relativno jeftine pilule svaki dan povećava njihove šanse za zdrav, dug život, nije iznenađenje da su vitamini i suplementi popularni. Kada uparite želju da živite dobro sa smelom marketinškom kampanjom prepunom toniranih tela i savršenih osmeha, dodaci prehrani nestaju s polica.

Pre nego što nastavimo, važno je napomenuti da su vitamini i suplementi važni za neke ljude. Na primer, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) savetuju ženama u reproduktivnom dobu da uzimaju suplemente folne kiseline.

Slično tome, za ljude koji žive u hladnijim krajevima, vitamin D je važan dodatak, posebno tokom tamnijih meseci. Ako vam je lekar zatražio da uzmete suplement bilo koje vrste, važno je da ga koristite onako kako vam savetuju.

Generalno, međutim, za odrasle bez zdravstvenih problema koji jedu uravnoteženu ishranu, velika većina suplemenata nije neophodna. Pošto su vitamini i suplementi na raskrsnici nauke i marketinga, nije iznenađenje da postoje neke zablude o njihovim prednostima.

Vitamini i suplementi: Više je uvek bolje

Kada su u pitanju vitamini i suplementi, više nije uvek bolje. U stvari, više ponekad može biti opasno. Pošto su vitaminski i mineralni dodaci dostupni bez recepta, ljudima se može oprostiti pretpostavka da su bezbedni u bilo kojoj dozi.

Međutim, velike doze nekih vitamina mogu poremetiti fino podešene sisteme tela. Evo šta o tome kaže američko društvo za rak:

[Previše] vitamina C može da ometa sposobnost tela da apsorbuje bakar, metal koji je telu potreban. Previše fosfora može inhibirati apsorpciju kalcijuma u ​​​​telu. Telo se ne može osloboditi velikih doza vitamina A, D i K, a oni mogu dostići toksične nivoe kada se uzima previše.”

Pored toga, previše vitamina C ili kalcijuma može izazvati dijareju i bol u stomaku. Uzimanje previše vitamina D tokom dužeg perioda može izazvati nakupljanje kalcijuma u ​​telu, što se naziva hiperkalcemija. Hiperkalcemija može oslabiti kosti i oštetiti srce i bubrege.

Vitamini i suplementi su prirodni, mora da su sigurni

Nažalost, termin „prirodno“ je prilično besmislen u odnosu na sigurnost ili efikasnost koju pružaju vitamini i suplementi. Da pružimo ekstremni primer, cijanid je prirodno jedinjenje koje proizvode paprati. Naravno, ne sugerišemo da bilo koji suplement sadrži cijanid.

Neka prirodna biljna jedinjenja imaju lekovita svojstva, ali ima više od toga. Na primer, koreni maslačka su laksativ, dok su listovi maslačka diuretik.

Takođe se postavlja pitanje razblaživanja: Koliko biljnog jedinjenja ostaje u konačnom proizvodu? To može biti minimalan trag, ili ekstrakt može biti visoko koncentrisan.

Pored uobičajenih lekova u redu je da se uzimaju vitamini i suplementi

Kao što je gore pomenuto, pošto im nije potreban recept, a mnogi od njih tvrde da su vitamini i suplementi „prirodni“, postoji široko rasprostranjena zabluda da ne mogu da stupe u interakciju sa propisanim lekovima.

U stvarnosti, mnogi od ovih proizvoda sadrže aktivne sastojke koji mogu uticati na druge lekove. Vitamini i suplementi bi stoga mogli da pojačaju ili umanje efekte farmaceutskih lekova.

U pregledu iz 2012. godine, istraživači su istraživali „interakcije lekova i kontraindikacije povezane sa biljem i dodacima ishrani“. Otkrili su ne manje od 1.491 različite interakcije između biljnih i dijetetskih suplemenata i lekova.

Konkretno, suplementi koji sadrže magnezijum, kantarion, gvožđe, kalcijum i ginko imali su najveći broj interakcija. Činjenica da većina ljudi od poverenja koji uzimaju biljne ili dijetetske suplemente ne razgovaraju o ovoj upotrebi sa svojim lekarima povećava potencijalne probleme.

Vitamini i suplementi štite zdravlje srca

Ideja da će vitamini i suplementi zaštititi naša srca je ohrabrujuća. Međutim, veliki pregled i meta-analiza objavljena 2018. nisu mogli pronaći značajnu korist. Sve u svemu, autori zaključuju:

Uopšteno govoreći, podaci o popularnim suplementima (multivitamini, vitamin D, kalcijum i vitamin C) ne pokazuju doslednu korist za prevenciju [kardiovaskularnih bolesti, infarkta miokarda ili moždanog udara], niti je bilo koristi za sve uzroke smrtnosti kako bi se podržala njihova kontinuirana upotreba.“

Iako su otkrili da „samo folna kiselina i vitamini B sa folnom kiselinom, B6 i B12 smanjuju moždani udar“, generalno, ovi efekti su bili mali.

Uz to, meta-analiza iz 2019. godine je identifikovala veze između dodavanja folne kiseline i smanjenog rizika od moždanog udara kod ljudi sa kardiovaskularnim rizikom. A rezultati druge studije „ukazali su na 10% manji rizik od moždanog udara i 4% manji rizik od ukupnog [kardiovaskularnih bolesti] uz dodatak folne kiseline.

Vitamin C štiti od prehlade

Iako postoji zrno istine u ovom delu „opšteg znanja“, dokazi da vitamin C može sprečiti prehladu su slabi. Na primer, Kohranov pregled iz 2013. zaronio je u postojeće dokaze.

Cilj autora bio je da „saznaju da li vitamin C smanjuje učestalost, trajanje ili težinu obične prehlade kada se koristi ili kao kontinuirana redovna suplementacija svakog dana ili kao terapija na početku simptoma prehlade.

Naučnici su otkrili da suplementacija vitaminom C nije sprečila običnu prehladu u opštoj populaciji. Međutim, zaključili su da je to smanjilo težinu simptoma i trajanje prehlade.

Takođe su zaključili da „može biti korisno za ljude koji su izloženi kratkim periodima teške fizičke vežbe“, kao što su maratonci.

Vitamin D štiti od raka

Nedostatak vitamina D
Nedostatak vitamina D može da bude okidač za mnoga tegobna stanja. Novija istraživanja povezala su ovaj fenomen sa pojačanim rizikom za srčane bolesti. (foto:Pixabay)

Naučnici su sproveli veliki broj studija kako bi istražili da li vitamin D može pomoći u smanjenju ili lečenju raka. Uprkos velikom broju istraživanja, kako objašnjava jedan istraživački rad iz 2018. godine, još uvek ne postoji „konsenzus o tome da li vitamin D ima blagotvorno dejstvo protiv raka“.

Takođe 2018. godine, placebom kontrolisana studija koja je uključivala 25.871 učesnika istraživala je dodatke vitamina D i rizik od raka. Istraživači su otkrili da „[su]plementacija vitaminom D nije rezultirala nižom incidencom invazivnog karcinoma ili kardiovaskularnih događaja od placeba“.

Američko udruženje za rak objašnjava, „Neke studije su otkrile vezu između niskog nivoa vitamina D i većeg rizika od kolorektalnog karcinoma. Međutim, druge studije nisu pronašle značajnu vezu.“

Velika meta-analiza objavljena 2019. godine zaključila je da, iako vitamin D nije smanjio incidencu raka, ipak je smanjio smrtnost od raka. Slično tome, veliko kliničko ispitivanje objavljeno godinu dana kasnije otkrilo je da iako dodatak vitamina D nije povezan sa smanjenom incidencom raka, bio je povezan sa smanjenom incidencom uznapredovalog raka.

Probiotici leče sve

Poslednjih godina pojavio se vrtoglav niz proizvoda koji tvrde da poboljšavaju zdravlje creva i bezbroj drugih problema. Konkretno, svi smo bili svedoci porasta probiotika i prebiotika.

Probiotici su hrana ili suplementi koji sadrže mikroorganizme, dok su prebiotici hrana ili suplementi koji sadrže jedinjenja dizajnirana da promovišu crevne bakterije.Nema sumnje da su crevne bakterije vitalne za dobro zdravlje.

Nauka o mikrobiomu je još uvek relativno mlada, ali je već uključena u tako različita stanja kao što su visok krvni pritisak, dijabetes i depresija.

Iako još uvek postoje velike razlike u našem razumevanju odnosa između mikrobioma i zdravlja, jedna činjenica koju je ovo mlado polje dokazalo nesumnjivo je da je neverovatno složeno.

Naučnici su dokazali da probiotici mogu pomoći kod nekoliko zdravstvenih problema, uključujući smanjenje dijareje povezane sa uzimanjem nekih antibiotika i ublažavanje određenih simptoma sindroma iritabilnog creva (IBS). Međutim, osim nekoliko specifičnih stanja, malo je dokaza da probiotici ili prebiotici mogu imati koristi za zdravlje.

Naravno, ovo bi se moglo promeniti kako naučnici sprovode više studija. Međutim, trenutno je marketing taj koji pokreće prodaju probiotika i prebiotika, baš kao što se prodaju vitamini i suplementi, koristeći nejasne termine kao što su „zdravlje creva“ i „zdravlje za varenje“.

Antioksidansi produžavaju život

Oksidacija je hemijska reakcija koja se javlja kao deo mnogih procesa u ljudskom telu. Oksidacija proizvodi slobodne radikale, koji su veoma hemijski reaktivni i mogu oštetiti ćelije i njihove komponente.

Antioksidansi su jedinjenja koja sprečavaju oksidaciju, a u njihov sastav uključeni su i vitamini i suplementi poput vitamina C, vitamina E, selena i karotenoide, kao što je beta karoten.

Generalno, voće i povrće su bogati antioksidansima. Pošto su ove namirnice važne za dobro zdravlje, čini se sigurnom pretpostavkom da bi antioksidansi mogli biti jedan od razloga zašto su tako dobri za nas. Međutim, ovo nije nužno slučaj, kako objašnjava NCCIHT:

Istraživanje je pokazalo da ljudi koji jedu više povrća i voća imaju manji rizik od nekoliko bolesti; međutim, nije jasno da li su ovi rezultati povezani sa količinom antioksidanata u povrću i voću, sa drugim komponentama ove hrane, sa drugim faktorima u ishrani ljudi ili sa drugim načinom života.

NCCIH takođe napominje da su velike studije ispitivale da li antioksidansi mogu pomoći u prevenciji hroničnih bolesti, uključujući rak, kardiovaskularne bolesti i kataraktu, ali da „[u] većini slučajeva antioksidansi nisu smanjili rizik od razvoja ovih bolesti.

Iznad zdrave ishrane, zvuči uverljivo da bi uzimanje antioksidativnih suplemenata moglo dodatno smanjiti oksidaciju i samim tim smanjiti rizik od bolesti i smrti. Međutim, kao i kod većine stvari u medicinskoj nauci, istina je malo složenija.

Postoje neki dokazi da ako se uzimaju antioksidativni vitamini i suplementi može se smanjiti životni vek. Da bi istražio ovo pitanje, Kohran je izvršio veliku studiju. Kombinovali su rezultate 78 randomizovanih kliničkih ispitivanja, koja su uključila ukupno 296.707 učesnika.

Kada su istraživači analizirali samo studije sa najmanjim rizikom od pristrasnosti, učesnici koji su uzimali antioksidativne suplemente imali su 1,04 puta veću šansu da umru od onih koji ili nisu uzimali suplemente ili su uzimali placebo.

Sve u svemu, Kohranov tim zaključuje da „trenutni dokazi ne podržavaju upotrebu antioksidativnih suplemenata u opštoj populaciji ili kod pacijenata sa različitim bolestima.“

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *