Da li je infarkt isključivo srčani problem? Da li je vezan za starost? – 10 najčešćih pitanja o infarktu

  • 27/02/2022
  • 0
Infarkt
Infarkt je jedan od najvećih uzročnika smrti, ali i dalje izvor velikih nerazumevanja ovog opakog fenomena (foto:Envato)

Infarkt je jedan od najvećih uzročnika smrti u svetu. U 2019. bio je na visokom drugom mestu. Ali i pored toga što se radi o veoma ozbiljnom uzročniku fatalnih ishoda, oko njega i dalje postoje mnoge nejasnoće i zablude.

U ovom članku možete pročitati

Infarkt je isključivo problem srca

Iako je rizik od infarkta povezan sa kardiovaskularnim faktorima rizika, infarkt se dešava u mozgu, a ne u srcu.

Neki ljudi misle da je moždani udar problem srca“, rekao je dr Rafael Aleksander Ortiz za Medical News Today. „To je netačno. Infarkt je pre svega problem mozga, uzrokovan blokadom ili rupturom arterija ili vena u mozgu, a ne srca.“

Ne može se preventivno sprečiti

Iako se radi o drugom najčešćem uzročniku smrti u 2019. postoje načini da se preventivno deluje na pojavu infartka.

Najčešći faktori rizika za infartk uključuju visok pritisak, pušenje, visok holesterol, gojaznost, dijabetes, traume glave ili vrata i srčane aritmije“, rekao je dr Rafael Aleksander Ortiz.

Mnogi od ovih faktora rizika mogu se modifikovati životnim stilom. Redovno vežbanje i zdrava ishrana mogu smanjiti faktore rizika kao što su visok krvni pritisak, visok holesterol, gojaznost i dijabetes.

Drugi faktori rizika uključuju konzumaciju alkohola i stres. Rad na smanjenju ili uklanjanju ovih faktora životnog stila takođe može smanjiti rizik od infarkta.

Infarkt nije genetski

Poremećaji sa jednim genom, kao što je bolest srpastih ćelija, povećavaju rizik od infarkta. Genetski faktori, uključujući veći rizik od visokog krvnog pritiska i drugih kardiovaskularnih faktora rizika, takođe mogu indirektno povećati rizik za infarkt.

Kako porodice verovatno dele okruženje i stil života, faktori nezdravog načina života će verovatno povećati rizik od infarkta među članovima porodice, posebno kada su u kombinaciji sa genetskim faktorima rizika.

Teško je prepoznati simptome

Najčešći simptomi infarkta su:

  • Spuštanje lica, kada jedna strana lica utrne i proizvodi neujednačen „osmeh“
  • Slabost ruke, kada jedna ruka postane slaba ili utrnuta i, kada se podigne, polako se spušta nadole
  • Poteškoće u govoru, ili nejasan govor

Ostali simptomi karakteristični za infarkt su:

  • Otežano gledanje na jedno ili oba oka
  • Otežano hodanje, uključujući vrtoglavicu, gubitak ravnoteže i koordinacije
  • Jake glavobolje bez poznatog uzroka

Iz ovoga se jasno može videti da su simptomi itekako vidljivi.

Infarkt se ne može lečiti

Postoji pogrešno uverenje da je infarkt nepovratan i da se ne može lečiti“, objasnio je dr Rafael Aleksander Ortiz.

Hitno lečenje injekcijom leka za razbijanje ugruška, minimalno invazivnom mehaničkom trombektomijom za uklanjanje ugruška ili hirurškim zahvatom mogu da preokrenu simptome infarkta kod mnogih pacijenata, posebno ako stignu u bolnicu dovoljno rano za terapiju (u roku od nekoliko minuta, ili sati od pojave simptoma). Što duže simptomi traju, manja je verovatnoća dobrog ishoda. Stoga je kritično da se na početku simptoma moždanog udara — tj. problemi sa govorom, dvostruki vid, paraliza ili ukočenost, itd — treba pozvati hitnu pomoć (911) za transport do najbliže bolnice“, dodao je dr Ortiz.

Istraživanje takođe pokazuje da oni koji stignu u roku od tri sata od prvih simptoma obično imaju manje invaliditeta tri meseca kasnije od onih koji su stigli kasnije.

Infarkt
Infarkt je jedan od najvećih uzročnika smrti u svetu. U 2019. bio je na visokom drugom mestu. Ali i pored toga što se radi o veoma ozbiljnom uzročniku fatalnih ishoda, oko njega i dalje postoje mnoge nejasnoće i zablude. Jedna od njih vezana je i za lečenje (foto:Envato)

Javlja se samo u starijem dobu

Starost je značajan faktor rizika za infarkt. Rizik se udvostručuje svakih 10 godina nakon 55. godine. Međutim, on se može pojaviti u bilo kom uzrastu.

Jedna studija koja ispituje podatke o zdravstvu pokazala je da je 34% hospitalizacija zbog infarkta u 2009. godini bilo mlađe od 65 godina. Pregled iz 2013. ističe da se „približno 15% svih ishemijskih udara javlja kod mladih odraslih osoba i adolescenata“.

Istraživači su primetili da su faktori rizika od infarkta, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, gojaznost, poremećaje lipida i upotrebu duvana, bili među najčešćim koegzistirajućim stanjima u ovoj starosnoj grupi.

Svaki infarkt ima manifestaciju

Nemaju svi infarkti vidljive manifestacije, a neka istraživanja sugerišu da su takvi mnogo češći od onih sa manifestacijama. Jedna studija je otkrila da je od preko 11 miliona infarkta u 1998. godini, 770.000 imalo jasne simptome, dok je blizu 11 miliona bilo tiho.

Dokazi ovih takozvanih tihih manifestacija pojavljuju se na MR skeniranju kao bele tačke iz ožiljnog tkiva nakon blokade ili puknuća krvnog suda. Često se tihi infarkt identifikuje kada pacijenti dobiju MR skeniranje za simptome uključujući glavobolje, kognitivne probleme i vrtoglavicu.

Iako se javljaju bez simptoma, treba ih tretirati slično kao i one sa simptomima. Tihi infarkt dovode ljude u opasnost od budućih simptomatskih udara, kognitivnog pada i demencije.

Miniinfarkt nije rizičan

Izraz miniinfarkt je pogrešno upotrebljen jer neki misle da je povezan sa malim infarktom koji nosi mali rizik“, rekao je dr Rafael Aleksander Ortiz.

Ta izjava je netačna, pošto je miniinfarkt prolazni ishemijski napad (TIA). Nije mali infarkt, već slutnja da može doći do velikog udara. Svaki simptom akutnog udara, prolazan ili uporan, zahteva hitnu intervenciju i lečenje kako bi se sprečio razorni veliki udar“, dodao je on.

Infarkt uvek izaziva paralizu

Infarkt je vodeći uzrok dugotrajnog invaliditeta, ali neće svi koji ga imaju doživeti paralizu ili slabost. Istraživanje pokazuje da ovaj udar dovodi do smanjene pokretljivosti kod više od polovine onih koji su ga preživeli u dobu od 65 i više godina.

Međutim, dugoročni uticaji infarkta variraju u zavisnosti od mnogih faktora, kao što su količina zahvaćenog moždanog tkiva i zahvaćeno područje. Oštećenje leve strane mozga, na primer, će uticati na desnu stranu tela i obrnuto.

Ako se udar dogodi na levoj strani mozga, efekti mogu uključivati:

  • Paraliza na desnoj strani tela
  • Govorno-jezički problemi
  • Sporo i oprezno ponašanje
  • Gubitak pamćenja.

Ako utiče na desnu stranu mozga, može doći i do paralize, ovog puta na levoj strani tela. Ostali efekti mogu uključivati:

  • Problemi sa vidom
  • Brzo i radoznalo ponašanje
  • Gubitak pamćenja.

Oporavak je brz

Oporavak od infarkta može trajati mesecima, ako ne i godinama. Međutim, mnogi se možda neće u potpunosti oporaviti. Američko udruženje za infarkt kaže da je među preživelima:

  • 10% onih koji će se skoro potpuno oporaviti
  • Još 10% onih koji će zahtevati njegu u staračkom domu ili nekoj drugoj ustanovi za dugoročni boravak
  • 25% onih koji će se oporaviti sa manjim oštećenjima
  • 40% njih će doživeti umerena do teška oštećenja

Istraživanja sugerišu da postoji kritični vremenski okvir između dva i tri meseca nakon pojave udara, tokom kojeg je veća verovatnoća da će intenzivna rehabilitacija dovesti do oporavka. Neki će takođe moći spontano da se oporave tokom ovog perioda.

Preko ovog perioda, i nakon šest meseci, poboljšanja su i dalje moguća, iako će verovatno biti znatno sporija.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *