Da li postoji netolerancija na gluten?

  • 17/12/2021
  • 0
netolerancija na gluten

Mnogi ljudi izbegavaju gluten u ishrani, ali zašto je gluten problem? Da li postoji netolerancija na gluten? A ako jeste, koja je razlika između celijakije i netolerancije na gluten?

Šta je gluten?

Gluten je možda jedno od najkontroverznijih i neshvaćenih jedinjenja hrane. Iako se često posmatra kao jedan protein, gluten obuhvata veliki broj proteina koji se nazivaju prolamini.

Prolamini su prisutni u pšenici, raži, ječmu i ukrštanju pšenice i raži poznatom kao tritikale. Iako postoji mnogo prolamina prisutnih u ovim žitaricama, glijadin i glutenin su glavni prolamini u pšenici.

Ovi proteini su otporni na potpunu probavu digestivnih enzima koji se nalaze u gastrointestinalnom traktu. To je zato što enzimi koje proizvode pankreas, želudac i ivica creva nisu u mogućnosti da u potpunosti razbiju proteine koji imaju visok sadržaj ostatka prolina. Prolin je aminokiselina — građevni blok proteina — koja je prisutna u glutenu.

Nepotpuna probava ovih proteina omogućava velikim jedinicama aminokiselina koje se nazivaju peptidi da pređu kroz zid tankog creva. Ovi fragmenti prelaze crevnu barijeru i putuju u druge delove tela, gde mogu pokrenuti inflamatorni imuni odgovor kod osetljivih osoba.

Važno je napomenuti da su proteini glutena izuzetno otporni na varenje kod svih ljudi, a ne samo kod ljudi koji imaju celijakiju, što je autoimuno stanje.

Netolerancija na gluten

Netolerancija na gluten je termin koji se odnosi na tri glavna tipa stanja povezanih sa glutenom. To su:

  • Celijakija
  • Alergija na pšenicu
  • Necelijakijska netolerancija na gluten

Celijakija je možda najpoznatije medicinsko stanje povezano sa glutenom. To je autoimuna bolest koja uključuje imuni sistem koji reaguje na proteine glutena.

Kada ljudi sa celijakijom jedu gluten, to dovodi do oštećenja u tankom crevu i izaziva širok spektar simptoma, uključujući dijareju, bol u stomaku i nadutost.

Produžena izloženost glutenu kod ljudi sa celijakijom može dovesti do smanjene mineralne gustine kostiju, značajnog gubitka težine, anemije usled nedostatka gvožđa, napada, slabosti mišića i drugih ozbiljnih simptoma.

Prevalencija varira širom sveta, pri čemu neke zemlje imaju veće stope od drugih. Stručnjaci procenjuju da ovo stanje trenutno pogađa oko 1–2% Pouzdanog izvora stanovništva u SAD i da je češći kod žena.

Celijakija je takođe češća kod ljudi koji imaju druga autoimuna stanja, uključujući dijabetes tipa 1.

Stručnjaci veruju da je stanje uzrokovano i genetskim faktorima i faktorima životne sredine. Lekari obično preporučuju da ljudi sa celijakijom prate strogu dijetu bez glutena.

Alergija na pšenicu. Prema istraživanju, ljudi sa alergijom na pšenicu imaju alergijsku reakciju na proteine prisutne u pšenici. Ova vrsta alergije je mnogo češća kod dece, mada može da pogodi i odrasle.

Alergija na pšenicu može izazvati ozbiljne simptome, uključujući anafilaksiju, što je alergijska reakcija koja može biti opasna po život. Iako su i celijakija i alergija na pšenicu ozbiljna stanja, mehanizmi uključeni u bilo koji od njih se razlikuju.

Na primer, za razliku od celijakije, alergija na pšenicu može biti posredovana imunoglobulinom E (IgE). To znači da se IgE antitela specifična za pšenicu vezuju za pšenicu i na taj način pokreću oslobađanje inflamatornih jedinjenja, uključujući histamin.

Imuni odgovori posredovani IgE su trenutni i mogu biti opasni po život. Reakcija takođe može proizaći iz udisanja pšenice – na primer, kada se peče sa pšeničnim brašnom.

Necelijakijska netolerancija na gluten. Neki ljudi doživljavaju reakcije na gluten iako nemaju celijakiju ili alergiju na pšenicu. Stručnjaci ovu vrstu netolerancije na gluten nazivaju Necelijakijska netolerancija na gluten.

Prema pregledu iz 2019. godine, Necelijakijska netolerancija na gluten je mnogo češći od celijakije i može uticati na do 13% populacije. Kao i celijakija, Necelijakijska netolerancija na gluten je češći kod žena.

Ljudi sa Necelijakijskom netolerancijom na gluten doživljavaju gastrointestinalne simptome koji uključuju nadutost, gasove i dijareju, kao i simptome koji to nisu, kao što su umor, anksioznost i glavobolja. Ovi simptomi se često poboljšavaju na dijeti bez glutena.

Stručnjaci veruju da postoji veza između simptoma Necelijakijske netolerancije na gluten i imunološkog odgovora, iako još uvek postoje kontroverze oko tačnog uzroka. Necelijakijska netolerancija na gluten je češća kod ljudi sa autoimunim bolestima.

Neki naučnici sugerišu da druge komponente pšenice, ne samo gluten, mogu izazvati ili doprineti Necelijakijskoj netoleranciji na gluten. Ima još mnogo toga da se nauči o Necelijakijskoj netoleranciji na gluten, a naučnici nastavljaju sa svojim naporima da bolje razumeju ovo stanje.

Ako osoba doživi gore navedene simptome nakon konzumiranja glutena, lekar mora isključiti celijakiju i alergiju na pšenicu pre nego što može da dijagnostikuje Necelijakijsku netoleranciju na gluten. Trenutno ne postoje testovi koji mogu pomoći u dijagnosticiranju Necelijakijske netolerancije na gluten, zbog čega je otežano dijagnostikovanje.

Nakon dijagnoze Necelijakijske netolerancije na gluten, pojedinac treba da izbegava gluten prateći dijetu bez glutena.

Kako se razlikuju alergija i netolerancija na gluten?

Najpre je potrebno napraviti razliku uzmeđu alergije i intolerancije na gluten. Alergija je proces posredovan IgE antitelima protiv proteina hrane i prikazuje se kao brza uzročno-posledična reakcija, dok je intolerancija tiha reakcija koja može eventualno napraviti neke digestivne promene, može da bude promenljiva i stečena kao posledica preteranog unosa.

Dok sa intolerancijom ima problema oko 35 odsto populacije, sa alergijama je to tek 2 odsto. Takva alergijska stanja, prvenstveno na gluten, mogu da se odrede analizom transglutaminskih antitela iz krvi (IgA, IgG) i antiglijadinskim antitelima. Ukoliko postoji sumnja na glutensku enteropatiju (celijakiju) tj alergiju na gluten, do konačnog postavljanja dijagnoze dolazi se uzimanjem biopsije sluznice tankog creva.

Zašto je gluten štetan?

Često se govori o štetnosti glutena, a favorizuju se bezglutenski proizvodi. Ne smemo da zaboravimo da, ukoliko zaista za to nema razloga (celijakija ili loš genetski status crevne flore) nije neophodno redukovati gluten iz ishrane.

Bezglutenski proizvodi često sadrže zamene za brašno poput pirinča, kukuruza, kukuruznog skroba i krompira. Ovakvi dodaci su visokog glikemijskog indeksa, pa mogu praviti problem pacijentima sa dijabetesom, insulinskom rezistencijom i onima koji žele da redukuju telesnu masu.

Možemo izvesti zaključak da bezglutenski proizvodi nisu zdravi za svakoga. U žitaricama imamo veliku količinu vlakana, koja će obezbediti hranu za naše dobre bakterije u crevnoj flori, a sa druge strane, sprečiti apsorpciju masti, uticati na održavanje idealne telesne mase i na regulaciju lipidnog statusa.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *